VijestiNajaveRecenzijeSound Of VisionKolumneSpecialForumImpressumSearchFAQ
infobox: PAUČINA: COUNT DRACULA

KOMENTARI:

Re: PAUČINA: COUNT DRACULA
>> "Ima nekih filmova koje vidite vjerojatno samo jedanput u životu ali vam se iz raznoraznih razloga usjeku u sjećanje i ne možete ih, niti to želite, zaboraviti."

Istina.
BTW odlicna kolumna! Sviđa mi se kako si napravio presjek sa drugim Draculama.
Komentar: HAL 9000 29.05.2005.

Re: PAUČINA: COUNT DRACULA
thnx...no uistinu presjek je išao onako ovlaš - već duže vrijeme u planovima postoji određeni specijal o vampirima i vampirskim filmovima - no to je tako obimna tema da nikako da se ozbiljnije uhvatim nje same...
Komentar: Rommel 29.05.2005.

Re: PAUČINA: COUNT DRACULA
Napravi u nastavcima. :))
Komentar: HAL 9000 29.05.2005.

Re: PAUČINA: COUNT DRACULA
eh, da Count Dracula. Poslednju sam godinu i ja preživljavao u očekivanju tog filma skupa sa Sergejom- I sve prepreke, kojih nije bilo malo. I na kraju i ja veseo zbog filma, koji je konačno primio. I znam ja, da ču ga moči skoro uvrstiti na mesto pored Nosferata od Klausa Kinskog. Gdje očito i treba biti.
Volim vampire. I na filmu i u knjigama. Počeo sam sa Polanskim, čitao Stokera i Anne Rice...
To, što je Sergej ovde uradio, delo je pravog ljubitelja, znalca i poklonika žanru. Kako se on to samo šeta izmedju filmova, likova, režisera...
To je lakoča, koju diktira ogromno poznalstvo, i ova paučina je tako besprijekorna uradjena, da se čovek može učiti iz nje i polako puniti rupe na policima, sa filmovima koje smo propustili.
Komentar: sigismundus 29.05.2005.

Re: PAUČINA: COUNT DRACULA
@sigi - u pravu si makar što se tiče jednog - film će se morati ugurati na jednu od polica u portorožu - ako se uspije izboriti za mjesto u moru drugih filmova, knjiga i dakako stripova...
ostalo, pretjeruješ kao i obično...but thnx anyway
@hal - najvjerovatnije će i morati iči u nastavcima - no ako ikako bude moguće volio bih je ipak napraviti u jednom komadu
Komentar: Rommel 29.05.2005.

Re: PAUČINA: COUNT DRACULA
Sudbina je htela da prvo procitam tvoju paucinu pre nego pogledam film. Nema veze, mislim da sam na neki nacin time u dobitku. :))
Super sto si pruzio obilje drugih informacija za koje nisam znao i sve to ukomponovao u sjajan text. :))
Komentar: Pajke 30.05.2005.

Re: PAUČINA: COUNT DRACULA
i jesi li ga gledao onomad...što misliš?...
Komentar: Rommel 30.05.2005.

Re: PAUČINA: COUNT DRACULA
Jok, bio je to John Badhamov Dracula. Malo sam na preskok pregledavao oba i cine mi se poznate one scene gde je Jourdan napravljen obojen onim specificnim nacinom(kao u Odiseji, to je neka fora sa staklom...mislim) gde se pokusava docarati nesto...nisam gledao dalje da ne pokvarim.
I dalje mi je sjajna maska u Badhamovoj Draculi one zenskinje kad prilazi ocu.
Komentar: Pajke 30.05.2005.

Re: PAUČINA: COUNT DRACULA
Brzo sam pisao jer nam treba nestati struja svakog casa pa sam mozda lupetao nepovezano...
Komentar: Pajke 30.05.2005.

Re: PAUČINA: COUNT DRACULA
ali ona zenska i scene u podzemlju kripte su i sve što vrijedi u badhamovom filmu....mada mi je fora i kraj na jedrenjaku....
Komentar: Rommel 30.05.2005.

Re: PAUCˇINA: COUNT DRACULA
Razumljiva mi je odusevljenost autora kolumne ovim televizijskim filmom jer rijec je o ekranizaciji koja se zaista moze svrstati medju bolje adaptacije besmrtnog djela Brama Stokera, ali proglasiti je ponajboljom ipak bi bilo pomalo pretjerano i to iz nekoliko razloga. Jedan od njih svakako je Louis Jourdan u tumacenju naslovne uloge. Njegovo usporedjivanje sa prvim hollywoodskim Draculom, kultnim Belom Lugosijem u kolumni cijenjenog gospodina Karova u najmanju je ruku smijesno. Gospodin Karov bi kao poznavatelj filmova sa transilvanskim grofom trebao znati da je naglasak Bele Lugosija bio savrsen upravo zato jer je covjek rodjen i zivio u nekadasnjoj Austro-Ugarskoj i to bas u mjestu koje se danas nalazi u Rumunjskoj, a svi dobro znamo da je Vlad Tepes/Dracula bio rumunjski princ. Zato je Lugosijev engleski uz namjerno potenciran naglasak u ovom slucaju superioran naglasku Louisa Jourdana koji se i inace nije bas najbolje snasao u ulozi grofa Dracule sa cime su se slozili mnogi eminentni kriticari i poznavatelji filmova o vampirima. Gospodinu bi Karovu trebalo biti jasno da Dracula ne govori savrseni engleski sa blagim francuskim naglaskom i da je Jourdanova izvedba daleko iza one Bele Lugosija, ali isto tako daleko i iza one Christophera Leeja sa kojim ga takodjer usporedjuje. Kao dobar poznavatelj zanra kakvim se zeli prikazati gospodin Karov bi morao znati i to da je Christopher Lee za Hammer snimio sedam poznatih filmova, a ne sest kako on netocno navodi. Kad vec iznosimo informacije ucinimo to kako spada jer cemo u protivnom pogresno educirati citatelje. Inace, Lee nije glumio Draculu samo u Hammerovoj produkciji nego i u onima ostalih filmskih kompanija i taj je lik tumacio u zasigurno vise od deset filmova. Nadalje, tvrdnja da kod Hammera "osim imena likova gotovo nista drugo nije uzeto iz Stokerove knjige" nikako ne stoji, vrlo je lako oboriva i ozbiljno dovodi u pitanje kompetentnost pisca kolumne zato jer se nakon takvog navoda sasvim opravdano namece sumnja u njegovo poznavanje svih Hammerovih filmova u kojima se Christopher Lee pojavljuje kao Dracula. Samo po sebi postavlja se i pitanje da li je odgledao i sve druge koji koriste Stokerov roman kao predlozak. BBC-jev Count Dracula iz 1977. godine ipak je tek solidan televizijski film, a nikakav klasik kakvim ga olako proglasava gospodin Karov. Sve ostalo pusta je tlapnja.
Komentar: Max Garbo 02.06.2005.

Re: PAUČINA: COUNT DRACULA
Gospodinu Max( Schreku)(Greti) Garbo - pogledajte povjesne knjige pa saznajte koje je godine osnovana Austro -Ugarska - 1879 godine - tako da je Gospodin Grof u dotičnoj zemlji živio samo cca 10-ak godina....dalje grof je bio Aristokrat i sigurno je imao dolično plemičko obrazovanje - a siguran sam da je i francuski jezik bio jedan od onih koji su se učili na velikaškim dvorima....vjeruj mi maxie - vrlo je lako provjeriti - e sad naš grof je imao 400 godina na raspolaganju i nije ih uludo potrošio - gospodina Harkera zadržao je pod izlikom da želi usavršiti engleski - znači da ga je znao poprilično dobro - dok bi gospodinu lugosiju trebalo najmanje deset godina da svoj engleski dovede na jourdanov nivo - da Lee je glumio Dracule i u još ponekim izdanjima - no niti sam pisao O Lee-u niti o svim verzijama - spomenuo sam Hammerove filmove sa Leejem kojih jeste na tvoju nesreću samo 6...serija završava 1973 godine sa Satanic Rites of Dracula
Prvi od njih jeste Horror of Dracula - daj ga pogledaj pa možemo tek onda komentirati koliko odstupa od orginala - jer ne možemo UOPĆE govoriti o vjernosti istoga....
film sa Jourdanom ostaje klasik ma što samozvani poznavaoci mislili o njemu...
Austro Ugarska...ma hajde....nice try though
ali fali ti toliko podataka da počinjem sumnjati da si uopće i pogledao Jourdanov film, a da ne govorim o tvojemu -"poznavanju teme" - puno više razloga govori protiv *- a to me navelo da potpuno odbacim i tvoj komentar o Immortalu koji ima očite greške no to prepuštam autoru da odgovori na njih ako bude našao za shodno -
Komentar: Rommel 02.06.2005.

Re: PAUČINA: COUNT DRACULA
i daj mi molim te navedi osim Hammerovih 6 - filmove u kojima je Lee bio Dracula a da ih je preko 10 - znači najmanje 11 (da ne bi bilo zabune....fale ih 5) - mogao bi se naći u nebranu grožđu
Komentar: Rommel 02.06.2005.

Re: PAUČINA: COUNT DRACULA
@Max Garbo

>> "Razumljiva mi je odusevljenost autora kolumne ovim televizijskim filmom jer rijec je o ekranizaciji koja se zaista moze svrstati medju bolje adaptacije besmrtnog djela Brama Stokera, ali proglasiti je ponajboljom ipak bi bilo pomalo pretjerano i to iz nekoliko razloga."

A koji je to Dracula NEPOBITNO najbolji?
Mnogi fanovi Dracule sirom svijeta upravo ovu BBC-jevu ekranizaciju smatraju najboljom, dakle za njih je to najbolji Dracula kao sto je to za tebe neka druga ekranizacija. Također bilo bi zanimljivo cinjenicno provjeriti da li si ti uopce pogledao spomenuti BBC-jev film jer ukoliko nisi onda imas PREDRASUDE jer sudis o nekom djelu prije nego sto si ga pogledao ili pak zdravo za gotovo uzimas tuđa misljenja kao svoja.

>> "Jedan od njih svakako je Louis Jourdan u tumacenju naslovne uloge. Njegovo usporedjivanje sa prvim hollywoodskim Draculom, kultnim Belom Lugosijem u kolumni cijenjenog gospodina Karova u najmanju je ruku smijesno."

Smijesan je upravo tvoj komentar. Svaki od navedenih glumaca je dao svoju interpretaciju popularnog grofa i tebi se osobno ocito ne sviđa Jourdanova interpretacija i to je kraj rasprave. Ti ne mozes dokazati da je Lugosi bolji Dracula samo zato sto je on bio prvi koji je na filmu tumacio slavnog grofa ili zato sto je zivio na podrucju danasnje Rumunjske. Stovise mnogi ga smatraju karikaturom originalnog Stokerovog lika.
Sto se tice Jourdanovog francuskog naglaska napomenuo bi da je jezik kojim se pojedini glumac sluzi samo JEDAN od faktora koji su vazni u interpretaciji nekog lika, no tu je i niz drugih vrlo vaznih faktora koje ti ocito zanemarujes. Nadalje kao primjer mogu i navesti da se u vecini zemalja filmovi sinkroniziraju (sto osobno smatram gluposcu) tako da veliki broj ljudi cak ni nema uvid u glas i naglasak pojedinog glumaca.
Sto se tice Christophera Leeja, on osobno je imao mnogo prituzaba na nacin kako je Hammer napravio lik Dracule no to je prica za sebe.

>>"Inace, Lee nije glumio Draculu samo u Hammerovoj produkciji nego i u onima ostalih filmskih kompanija i taj je lik tumacio u zasigurno vise od deset filmova."

Kad vec prigovaras nekome za pogresno iznosenja informacija (i to na vrlo nekorektan nacin) onda se prvo naoruzaj sa TOCNIM informacijama, naime Christopher Lee je tumacio lik Dracule u TOCNO 10 filmova, a ne u "zasigurno VISE od deset filmova" kako si ti POGRESNO naveo. Kao dobar poznavatelj zanra ti bi to morao znati, zar ne?!

>>"Nadalje, tvrdnja da kod Hammera "osim imena likova gotovo nista drugo nije uzeto iz Stokerove knjige" nikako ne stoji, vrlo je lako oboriva i ozbiljno dovodi ..."

Pokusavas cjepidlaciti kako bi nesto dokazao no zaboravio si na rijec "gotovo" koju je napisao autor kolumne i koja tvoj prigovor cini smijesnim.
Ti si ocito veliki Hammerov fan i zato si vjerojatno pogođen stavom autora kolumne da je njemu osobno upravo ova BBC-jeva Dracula najbolja Dracula. Nazalost nisi upoznat sa cinjenicom da razliciti ljudi imaju razlicite stavove i da UMJETNOST nije EGZAKTNA.

>>"Samo po sebi postavlja se i pitanje da li je odgledao i sve druge koji koriste Stokerov roman kao predlozak. BBC-jev Count Dracula iz 1977. godine ipak je tek solidan televizijski film, a nikakav klasik kakvim ga olako proglasava gospodin Karov. Sve ostalo pusta je tlapnja."

Veliki broj filmova iz 30-ih i 40-ih godina proslog stoljeca privremeno je potonuo u zaborav sve dok ih krajem 50-ih i pocetkom 60-ih godina proslog stoljeca određeni filmski povjesnicari/kriticari nisu ponovno izvukli na povrsinu. Danas se vecina tih djela smatra ponajvecim djelima sedme umjetnosti. Dakle tvoje ISKLJUCIVE tvrdnje u kojima si ti uzimas za pravo da si upravo TI TAJ koji ce određivati sto se moze proglasiti klasikom, a sto ne JEDINO pokazuje koliko si ISKLJUCIV i OGRANICEN, a to su svakako osobine s kojima se ne mozes pohvaliti.

@Rommel

Nisam bas poznavatelj Dracule ni Hammerove produkcije, no cini mi se da si zaboravio na film "SCARS OF DRACULA" (Roy Ward Baker, 1970). ?!
Komentar: HAL 9000 02.06.2005.

Re: PAUČINA: COUNT DRACULA
to stoji ali i dalje ih je 6 - greška je što sam izostavio scars of dracula a stavio satanic rites of dracula u seriju - a to nije hammerov već Warner/Emi produkcija
Komentar: Rommel 02.06.2005.

Re: PAUČINA: COUNT DRACULA
no ionako sam hammerove filmove nabrajao na jednom drugom forumu ne ovdje...
Komentar: Rommel 02.06.2005.

Re: PAUČINA: COUNT DRACULA
ispravak Columbia/Warner a ne Emi /Warner
iako je snimano u Velikoj Britaniji
Komentar: Rommel 02.06.2005.

Re: Hammer/Lee/Dracula/7 filmova
Dracula (1958)
Dracula: Prince of Darkness (1966)
Dracula Has Risen from the Grave (1968)
Taste the Blood of Dracula (1970)
Scars of Dracula (1970)
Dracula A.D. 1972 (1972)
The Satanic Rites of Dracula (1974)

Dakle filmova je ipak sedam, a ne sest.
Komentar: Max Garbo 03.06.2005.

Re: 11 filmskih Dracula Christophera Leeja
11 filmova (slovima: jedanaest) u kojima je Chris Lee glumio Draculu:
Dracula (1958)
Dracula: Prince of Darkness (1966)
Dracula Has Risen from the Grave (1968)
Taste the Blood of Dracula (1970)
Count Dracula (1970)
One More Time (1970)
Scars of Dracula (1970)
Dracula A.D. 1972 (1972)
The Satanic Rites of Dracula (1974)
Vem Var Dracula (1975,
dokumentarni film koji sadrzi specijalno snimljene igrane scene u kojima Lee glumi Vlada Tepesa/Draculu)
Dracula and Son (1976)

Eto zaista postoji preko deset filmova u kojima je Lee glumio Draculu. Vrijedjanjem ipak necete moci sakriti cinjenicu da ste pogrijesili iznoseci netocne i nepotpune informacije u svojim tekstovima.
Komentar: Max Garbo 03.06.2005.

Re: PAUČINA: COUNT DRACULA
Satanic Rites of Dracula - je Warner/Columbijin film kako se navodi u The Vampire Movies - Alana Silvestria i Jamesa Ursinija - a po tome bi hammerovih filmova ipak bilo 6....to je ujedno i jedina moja možebitna greška - napisao sam 6 umjesto sedam ali ne vidim je tako strašno....onda bi se i vama moglo uzeti za zlo "zasigurno više od 10 filmova" - nabrojavši ih jedva11 samo da bi poentirali nadamnom - uključivši u spisak i Wem Var Dracula
- iskreno nisam vjeroovao da će te i to uključiti aali eto...
Nikad nisam tvrdio da u mojim tekstovima nema grešaka ali kada mi se na njih normalno ukaže rado navedem reply s ispravkom i zahvalom osobi koja je to učinila, no u vašem slučaju - em je greška dvojbena, a vaš nastup pomalo arogantan, tako da to niti ne želim učiniti...

Komentar: Rommel 03.06.2005.

Re: PAUČINA: COUNT DRACULA
i samo dodatak - posvetite malo pažnje stokerovoj priči i saznajte (iznova) kako je opisao grofa - kao popriličnog lingvističkog stručnjaka kako u engleskom tako i u francuskom - što se vidi i iz detalja kada Harkeru pojašnjava podrijetlo riječi Carfax....a što se tiče Browningowa Filma - on se ionako uglavnom bazirao na Deane - Balderstoneovoj kazališnoj predstavi koja niti nije previše vjerna uzorku.
A ne znam zašto se Brzopleto zaključilo da ja ne volim Lugosija - napisavši istinu da u to doba nije znao engleski - nisam li mu odao zasluženo priznanje ustvrdivši da je udario temelje brojnim izvedbama Dracule
Au Revoir, Maxie
Komentar: Rommel 03.06.2005.

Re: PAUCˇINA: COUNT DRACULA
Gospodine Rommel,
ponovo niste u pravu.
Jedanaest JE zasigurno vise od deset. Nije li?
Za Vem Var Dracula? su snimljene igrane scene u kojima Lee glumi Draculu i prema tome ne vidim razlog zasto i ovaj film ne bi bio uvrsten. Dakle, dokazao sam vam da je JEDANAEST tocan broj filmova.
Sto se pak tice The Satanic Rites of Dracula, vrlo se lako moze provjeriti da se radi o Hammerovom filmu, a to NEPOBITNO znaci da je takvih Hammerovih filmova SEDAM, a ne sest.

Cinjenice su cinjenice. Sve je jasno crno na bijelo. Zelite li i dalje tvrditi da je broj Hammerovih filmova sa Christopher Leejem kao Draculom sest a ne sedam - samo izvolite!
Moram vas ipak upozoriti da ce posljedica toga biti pogresno informiranje ljudi koji citaju vase kolumne, a to ide vama na dusu.
Komentar: Max Garbo 03.06.2005.

Re: na dodatak
To sto netko znade objasniti porijeklo nekog imena ili rijeci ne cini ga automatski lingvistickim strucnjakom. Ideju o Draculi koji savrseno govori engleski sa francuskim naglaskom podijelite sa vasim istomisljenicima i braniteljima, za mene je ona notorna glupost.
Komentar: Max Garbo 03.06.2005.

Re: PAUČINA: COUNT DRACULA
Maxie, jedanaest je zasigurno veći broj od desetke, samo napadate me za nešto što ni nije bilo predmet moje kolumne - nigdje mi ni nije namjera bila pisati o svim Draculama Christophera Leea, i to se nigdje ne spominje u kolumni već samo o Hammerovima, a dakako da ću priložiti "crno na bijelome" scan iz materijala koje koristim - na žalost iz tehničkih razloga tek u ponedjeljak, tek toliko da opovrgnem vašu tvrdnju o "pustim tlapnjama"....i da sam imao dobar razlog zašto sam ih naveo 6 iako se svugdje navode sedam, i očito je da ste se jedino na to i koncentrirali....no eto baš me zanima, kad već toliko osporavate Jourdanov nastup koji vam je film o drakuli i čija izvedba najupečatljivija...čista radoznalost
Komentar: Rommel 03.06.2005.

Re: PAUČINA: COUNT DRACULA
dakle, uistinu je vrijeme da ponovno pročitate Stokera, pa da vidite od kuda potječe ta Notorna glupost...toliko od mene Maxie
Komentar: Rommel 03.06.2005.

Re: još malo o notornoj gluposti
citat iz knjige Brama Stokera:
" THE OLD MAN MOTIONED ME IN WITH HIS RIGHT HAND,WITH A COURTLY GESTURE, SAYING IN EXCELLENT ENGLISH BUT WITH STRANGE INTONATION."
a Harker nešto kasnije ustvrđuje: "BUT COUNT" I SAID" YOU KNOW AND SPEAK TOROUGHLY".
Komentar: Rommel 03.06.2005.

Re: za HALA 9000
Hej HAL 9000, sto cemo sad?
Filmova je ipak JEDANAEST.
Malo si neoprezno istrcao pred rudo braneci prijatelja, a i trebao bi znati i da nije sve sto procitas na netu tocno.
Komentar: Max Garbo 03.06.2005.

Re: PAUCˇINA: COUNT DRACULA
Naglasak je ipak na "BUT WITH STRANGE INTONATION"
Komentar: Max Garbo 03.06.2005.

Re: PAUCˇINA: COUNT DRACULA
Gospodine Rommel,
doslo je vrijeme da se ispricam zbog svojeg nastupa.
Osobno vase tekstove smatram iznimno dobrima i uvijek ih rado citam sto cu i nastaviti. Jasno mi je da ste covjek koji voli film i neobicno mi je drago sto o filmu pisete sa tolikom strascu. Nadam se da cete mi oprostiti nepristojnost.
Sto se tice vaseg pitanja, mozda cemo jednom sjesti na kavu pa dobro protresti horror ili neki drugi zanr jer vjerujem da bih uzivao u razgovoru sa nekim tko je odgledao toliko filmova i barata sa toliko podataka. Za mnoge stvari saznao sam upravo iz vasih tekstova. Jos jednom primite moje izvinjenje.

Komentar: Max Garbo 03.06.2005.

Re: za HALA 9000
Pozdravljam i HALA 9000 iako me napao iz svih raspolozivih sredstava, ali nakon mojeg nastupa to mu ne mogu zamjeriti. Ipak je on dobar momak!
Komentar: Max Garbo 03.06.2005.

Re: PAUČINA: COUNT DRACULA
"Naglasak je ipak na "BUT WITH STRANGE INTONATION"
istina zato Jourdan sasvim lijepo govori engleski s francuskim naglaskom...
inače Maxi, moram priznati da ste me zatekli s ONE MORE TIME....
sve u svemu i ja se ispričavam ako sam vas čime uvrijedio...a za ponedeljak i dalje obečajem scan jedne strane radi koje sam i ostao na 6 hammerovih filmova - mogli bi onda malo o tome porazgovarati
Komentar: Rommel 03.06.2005.

Re: PAUČINA: COUNT DRACULA
>> "Vrijedjanjem ipak necete moci sakriti cinjenicu da ste pogrijesili iznoseci netocne i nepotpune informacije u svojim tekstovima."

Evo izrekao si dvije neistine. Kao prvo ja nigdje nisam iznio NETOCAN podatak, sto ne znaci da sam savrsen i da ne mogu pogrijesiti :) i kao drugo daleko vaznije ja tebe nigdje nisam VRIJEĐAO nego sam ISKLJUCIVO na temelju tvojih tvrdnji iznio neke konstatacije o tebi, a do istih bi mogla doci SVAKA osoba koja zna nesto o LOGICI i o UMJETNOSTI. Prije svake tvrdnje sam te uredno CITIRAO i vrlo sam DETALJNO objasnio sto u tvojim kvalifikacijama CINJENICNO ne stoji i pritom nigdje nisam iznosio vlastite stavove o pojedinim filmovima i ulogama slavnog grofa.

>> "Malo si neoprezno istrcao pred rudo braneci prijatelja, a i trebao bi znati i da nije sve sto procitas na netu tocno."

Ovakvim BAHATIM i POTCJENJIVACKIM komentarom koji nikako nije utemeljen na cinjenicama vjerojatno me pokusavas uvrijediti, no vjeruj mi takve stvari me ne pogađaju i takvim pristupom govoris upravo o sebi samome. No dobro ja ti to necu uzeti za zlo.
Informacije o filmskoj umjetnosti crpim iz niza relevantnih izvora. Dakle iz samih FILMOVA, dokumentaraca, intervjua, knjiga, eseja, kritika, sluzbenih siteova, fan siteova, e-mailova koje saljem na sluzbene adrese itd. itd. i tako niz godina. :)
Brojku o 10 Leejevih Dracula nisam procitao na netu nego sam do iste dosao vlastitom ANALIZOM, sto je za mene NAJVAZNIJE.
Prijatelja Sergeja nisam branio zato sto mi je prijatelj nego sam reagirao na tvoj nekorektan prvi komentar i isto bi ucinio da je autor kolumne netko drugi jer tu nije rijec o prijateljstvu nego o PRINCIPU. Dakle isto bi ucinio da si i ti u pitanju.

>> "Hej HAL 9000, sto cemo sad?
Filmova je ipak JEDANAEST."

Ovo ti nije trebalo, no i to ti oprastam. Kao sto sam i rekao broj 11 je 100% POGRESAN iako razumijem tvoju metodu i razloge zasto iznosis taj broj. Pa krenimo redom:
EMPIRE (The UK's No.1 film magazine) June 2002, na stranama 50-54 se nalazi intervju sa Christopherom Leejem. Inace, taj broj je posvecen Epizodi II Star Warsa i postojale su cetiri razlicite naslovnice. Na mojoj je Christopher Lee. :))

Strana 54, Citat:
Christopher Lee: "... People talk about countless Dracula movies, which is of course nonsense. There was one in France which was given the title Dracula, Father And Son, in French (Dracula Pere Et Fils). I didn't play THE PART in that. It was just a magnet to get people to see it. ..." (kraj citata) :)))

Dakle mislim da je sada sve kristalno jasno, valjda Christopher Lee ZNA NAJBOLJE kad je glumio Draculu, a kad ne. On je inace u spomenutom filmu nekakav Princ Tame, no to nije grof Dracula. Dakle Max da te citiram, "sto cemo sad?" :))
No krenimo dalje da vidimo sto to jos ljudi broje Leeju pod ulogu Dracule. Evo dolazimo do komedije Jerryja Lewisa "One More Time" (1970). Po mojem misljenju to se NIKAKO ne bi smjelo brojati pod Leejevu ulogu Dracule jer Lee uopce NIJE KREDITIRAN u navedenom filmu. U istome postoji samo jedna kratka scena s njim koja je uvrstena ISKLJUCIVO zato sto je Sammy Davis Jr. bio veliki fan Hammerovih filmova. Dakle ovdje je rijec samo o CAMEO ulozi i bit iste je samo pojavljivanje Christophera Leeja kao simbola Hammerovih filmova (s istim razlogom se pojavio i Peter Cushing u cameo ulozi Dr. Frankensteina). I to je to. Inace ja sam BROJAO taj naslov i tako sam i dosao do nategnute brojke od 10 filmova iako smatram da se taj film ne bi smio brojati. Zapravo najtocnije je govoriti o 9 naslova, 8 igranih filmova + 1 dokumentarac sa nekoliko igranih scena. Dakle ja bi svakako izostavio "One More Time" jer po istom principu bi se npr. Pierce Brosnanu pod James Bond uloge mogle brojati i reklame u kojima se on pojavljuje u ulozi slavnog tajnog agenta. Slicnih glumackih primjera ima jos, ali drzim da ih je nepotrebno navoditi.

Evo dakle NEPOBITNO sam DOKAZAO da NIJE rijec o 11 filmova, nego je taj broj MANJI. U najboljem slucaju je rijec o 10 naslova, no kao sto sam i rekao najtocnije bi bilo reci 9 (8 igranih filmova + 1 dokumentarac sa igranim dijelovima).

>> "Pozdravljam i HALA 9000 iako me napao iz svih raspolozivih sredstava, ali nakon mojeg nastupa to mu ne mogu zamjeriti. Ipak je on dobar momak!"

Ponavljam ja te nigdje nisam napao, ali ukoliko si nesto dozivio kao uvredu ja ti se ispricavam.
Na kraju i isprika zbog malo poduljeg komentara.
Lijepi pozdrav,
HAL 9000

"The 9000 series is the most reliable computer ever made." :))
Komentar: HAL 9000 03.06.2005.

Re: PAUČINA: COUNT DRACULA
ja ga nisam brojao....no veći je problem što NISAM gledao film Eduarda Molinara, pa mi je promakao podatak o Leejevoj ulozi tog tipa, mada sam pretpostavljao da je neš takvoga u igro no nažalost ne upravo na tom filmu...u svakom slučaju imati Hala na svojoj strani ne može omanuti pa ma iz kog razloga to bilo...:)
Komentar: Rommel 03.06.2005.

Re: PAUČINA: COUNT DRACULA
http://www.popcorn.h.../viewtopic.php?t=979
Komentar: Rommel 06.06.2005.

Re: PAUČINA: COUNT DRACULA
Tek sada sam provalio da ima gomila komentara!
Steta sto nema Maxija da vidimo kakav je njegov odgovor posle HALovih dokaza. Ja nisam toliko upucen u tematiku pa mi je bilo interesantno da saznam nesto vise.
Nije mi jasno otkud toliko ogorcenosti u Maxijevom komentaru, mislim da tim tonom ne bih razgovarao ni sa neprijateljem. Pohvalno je sto se izvinuo ali i STVARNO mi nije jasan taj juris ''s visine'' na Rommelovu ocenu filma Count Dracula.
Ja sam juce odgledao film i u mnogim stvarima mi je najbolja ekranizacija drakule.Ako ne svrstamo Nosferatua(oba) i Vampira od Drejera kao drakule, mogao bih reci da mi je ovo najbolja verzija drakule(nije savrsena ali je i pored sitnih zamerki odlicna).

PS.Kako se racuna The Fearless Vampire Killers od Polanskog?
Komentar: Pajke 10.06.2005.

Re: PAUČINA: COUNT DRACULA
ni tamo nije Dracula - tamo je Von Krolock :)
Komentar: Rommel 11.06.2005.

Re: PAUČINA: COUNT DRACULA
hm...genijalnost autora teksta dovodi ovaj prosjecan naslov vrlo visoko! ipak radi se o jednom dobrom uratku ali stvarno nikaj vise od toga...

inace ispravak krive informacije, radi se o 1867.!
"pogledajte povjesne knjige pa saznajte koje je godine osnovana Austro -Ugarska - 1879 godine"
Komentar: sensei 01.01.2009.

Trenutno niste ulogirani pa ne možete ni dodavati komentare
« povratak
Kolumna: PAUČINA: COUNT DRACULA

Kolumna: PAUČINA: COUNT DRACULA PAUČINA: COUNT DRACULA
(29.05.2005.)

Ima nekih filmova koje vidite vjerojatno samo jedanput u životu ali vam se iz raznoraznih razloga usjeku u sjećanje i ne možete ih, niti to želite, zaboraviti. A onda se desi baš s tim filmom da vam postane nedostupan. Repriza je nepostojeća kategorija, VHS-u traga ni od korova, o DVD-u nećemo trošiti riječi jer baš za taj određeni naslov niti jedan izdavač nema ni najmanju primisao da bi ga, eto, možda vrijedilo izdati kao da je u najmanju ruku riječ o nečemu gorem od najgoreg filma Ed Wooda. Čemu tako dug uvod? Pa eto upravo se to meni dogodilo s BBC-evim filmom Count Dracula nastalim 1977 godine.

Lucyn spokoj

Uvod
Mina

Ako mi je nešto vječito izmicalo, toliko da sam nabavku istoga smatrao maltene nemogućom misijom, to je upravo taj film. Da stvar bude gora čak je i sam BBC odustao od izdavanja navedenog filma na DVD-u. Puštena je određena količina probnih uzoraka i kako rezultati nisu bili zadovoljavajući cijeli projekat je obustavljen, koji je osim Dracule trebao sadržati i par drugih klasičnih ekranizacija nastalih pod okriljem BBC-a, poput recimo «The Picture of Dorian Gray» («Slika Doriana Graya» sa Jeremy Brettom (ponajboljim Sherlockom Holmesom iz TV Serija i filmova nastalih pod Granadinim okriljem) i Johnom Gielgudom. Dakle još jedna slijepa ulica u koju sam zalutao!

Jedini put prikazan negdje u drugoj polovici osamdesetih godina, ostao mi je u sjećanju kao ponajbolja od brojnih ekranizacija čuvena romana Abrahama (Brama) Stokera, što, ako uzmemo u obzir da je krvoločni transilvanijski grof, uz Tarzana i Sherlocka Holmesa, jedna od najčešče ekraniziranih literarnih ličnosti i to u bezbroj različitih varijanti, i nije mala stvar. No sjećanja su varljiva a od onda je prošlo najmanje petnaest godina, počelo se javljati zrnce sumnje da li bi mi i danas ta verzija bila jednako dobra ili bi možda uvidio neke nedostake na koje ranije nisam niti obraćao pažnju. Zahvaljujući jednom dragom prijatelju iz daleke Kanade, dugogodišnja potraga napokon je privedena kraju,  a iskreno moram priznati da davno nisam osjetio takav ushit kao tada kad sam dragocjeni film napokon imao u svojim rukama. Naravno istu sam večer odlučio presjeći gordijski čvor i razriješiti dilemu. A baš kao što sam se potajice i nadao, nakon odgledanog filma svako zrnce sumnje je raspršeno – film je uistinu sjajan i nezasluženo ima takav neprimjeren, da ne kažem upravo ogavan tretman.

A priča je poznata - Johnatan Harker (Bosco Hogan) ostavljen u je kod prolaza Borgo, u doba negdje oko pola noći. Pomalo se počeo plašiti cijele atmosfere, putnica iz kočije poklonila mu je krunicu, preklinjući ga da se ne odvaja od nje, dok su se svi preplašeno križali na sam spomen imena njegova domaćina. Uistinu neugodna situacija, ostavši sam u mrkloj noći u nepoznatoj zemlji, sa domaćinom o kome nema ni najmanje informacija, sem da je on kupac opatije Carfax u Whitbyju, kojemu upravo nosi kupoprodajne ugovore na potpis. Nelagodnu situaciju nije ni najmanje olakšavalo zavijanje vukova u okolici, ni fijukanje vjetra u stoljetnim borovima, jeza se postupno sve više pojačavala. A onda se začuo klopot konja i tandrkanje kola, stigla je kočija....

Louisa Jurdana u naslovnoj ulozi mnoge su kritike neopravdano proglašavale pogrešno odabranim. Istina je da je njegov nastup predstavljao veliki odmak od vjerojatno najpoznatijeg filmskog Dracule Christophera Leea koji će za producentsku kuću Hammer snimiti čak 6 naslova, mada je već od prvoga Horror of Dracula (prvi puta film o Draculi prikazan je u boji i gledatelji su vidjeli kako izgledaju  u boji krvavi ugrizi) bilo jasno da ne robuju literarnom predlošku, osim imena likova gotovo ništa drugo nije uzeto iz Stokerove knjige.

Dok je Lee svog Draculu prikazivao s izrazitim naglaskom na animalno – minimalno pričavši, uglavnom ispuštajući neartikulirane krikove i uzvike, i bazirajući sve na sirovoj, nadnaravnoj snazi, Jourdan je svome liku pridodao neka sasvim druga obilježja – snaga i prijetnja koju ona predstavlja znatno je prikrivenija, mada opet diskretnim pokazateljima i mi poput Harkera, svjesni smo da je ona tu. To se najbolje vidi u susretu pred dvorcem – Dracula jednim potezom i u jednoj ruci podigne tešku škrinju sa Harkerovom prtljagom koju je ovaj netom prije toga sa dvije ruke jedva vukao. No još je bitnije što mu Jourdan pridodaje romantičarske, tragične crte osobe – opet ne toliko eksplicitno kao što je primjerice Herzog u svom Nosferatuu učinio sa Klausom Kinskim no opet više nego dovoljno očito. Uz dobrodošlicu grof će Harkera dočekati sa napomenom «ostavite ovom mjestu malo sreće koju donosite», maleni detalj a opet tako znakovit. Na neki način, Jourdan je napravio puni krug i vratio se osnovama koje je svima zacrtao čuveni Mađar i prvi filmski Dracula – Bela Lugosi. Samo što Jourdan s laganim francuskim naglaskom, što taman dovoljno odaje stranca na engleskom tlu, govori savršeni engleski, dok je Lugosi imao prilično loš naglasak jer u doba snimanja filma Dracula (1931, Tod Browning) jedva da je poznavao jezik.

Jourdanov pristup će možda još pojačati Frank Langella, u Draculi Johna Badhama snimljenom dvije godine iza ovog filma, i to nakon uspjeha Broadwayske predstave u kojoj je Langella opet bio nosioc glavne uloge,  no Badhamov film je ipak znakovito slabiji i jedino čime se može podičiti je sjajni glumački postav uključivši i Laurencea Oliviera kao Van Helsinga.

Sjajan je i Frank Finlay kao možda najneobičniji Abraham Van Helsing. Finlaya znamo kao npr. Inspectora Lestradea iz Study in Terror (Studija o Teroru) ili iz remakea «Murder By Decree» («Umorstvo dekretom»)  kao jednog od rijetkih glumaca koji su i u orginalu i u remakeu nekog filma, iako je raspon između oba bio kojih 20 godina -  tumačili istu ulogu. Njegov Van Helsing, djeluje šaljivo, bezbrižno, ponekad i odsutno, no zato njegovi prijelazi iz takva stanja u krajnju ozbiljnost samo pocrtavaju dramatičan razvoj situacije.

Nepravedno bi bilo izostaviti i dvije dame, Judi Bowker kao Wilhelminu (Minu) Harker, i Susan Penhaglion kao Lucy Westenra. Judi Bowker cijelu svoju karijeru provela je nastupajući na TV, jedini joj je izlet u filmske vode bio u zadnjem filmu Raya Harryhausena – Clash of Titans (Sukob Titana) – filmskoj verziji mita o Perzeju. U Draculi, Judi Bowker će se posebno iskazati u zadnjoj četvrtini filma, nakon susreta sa Grofom, pokazavši se kao osoba koju razdire grižnja savjesti jer u vlastitim očima postala nečista. Zanimljiv je i njezin drugi susret sa Renfieldom, kada očajnički trži savjet i pomoć od njega jer predosjeća da imaju nešto zajedničko, mada tada nije znala koja je to nit koja ih veže. A Renfield u izvedbi Jacka Sheparda je vjerojatno najbolji filmski Renfield, a svakako najdorađeniji, od svih. Jako dobro prikazuje prijelaze iz rijetkih momenata lucidnosti u ludilo. A posebice u zadnjem susretu sa doktorom Sewardom (Mark Burns) kada iz njega izbije neizreciv očaj, no ne znajući prave razloge toga doktor Seward ih je lakonski pripisao još jednom napadu ludila i zanemario nesretnikovu molbu.

Susan Penhaglion čak je i fizičkim izgledom bila dobar izbor za Lucy, odavajući dojam prpošne lakoumne djevojke sklone flertovanju s muškarcima, baš kao što ju je Stoker i zamislio. Ali pokazati će se jednako tako dobrom kada se transformira u sljedbenicu noći kojoj nisu nikakve gadosti i opačine strane.

Iako znakovito superiornija ostalima što se tiče vjernosti književnom predlošku i ova verzija ima neke sitnije nedostatke. Možda ponajveće odstupanje jeste što su dva lika iz knjige Arthur Holmwood i Quincy P. Morris, pretočena u samo jedan, Quincey P. Holmwood. Kako niti jedan od ta dva lika nemaju pretjeranu važnost u djelu to odstupanje je uistinu zanemarivo. No pravi propust je u sceni kada kočija ostavlja Harkera na Borgo prolazu, jedan od putnika (svi listom Rumunji koji ne poznaju engleski), na besprijekornom književnom engleskom bez ikakve pogreške i iole kakva strana naglaska objasni ovome zašto ne mogu čekati dok ne stigne grof po njega. Gotovo neprimjetna greška ali se to ipak moralo izbjeći!

Zato je znakovito produžen Harkerov boravak u grofovu dvorcu što je omogućilo odličan prikazan postupna dizanja tenzije. Počev od jedne od prvih zajedničkih scena kada Dracula uzme ogledalo i baci ga kroz prozor uz primjedbu: «Ne treba vjerovati ogledalima. Glupa stvar, nikada ne reflektira sve.», pa do trena kada Harker biva primoran napisati pismo kako će ostati u dvorcu još mjesec dana. Ovaj će polako početi shvaćati da je u biti zarobljenik samo što mu nije bilo jasno zarobljenik kod koga u stvari? Ili bolje rečeno kod čega? Jer ne samo njegov domaćin već i 3 dame u prekrasnim bijelim haljinama bile su nekako čudne...i opasne.

Ova će verzija ujedno i prva prikazati Draculino spuštanje niz zid, glavom prema dolje, – baš onako kako je opisano kod Stokera. Možda to nije onako tehnički savršeno, kako je to napravljeno u Coppolinoj verziji gdje Draculin silazak na momente asocira na spuštanje guštera niz zid, ali očite su razlike u financijskim mogućnostima jedne i druge verzije. Copolina je vjerojatno jedna od najraskošnijih ikada, no ako je jedan film zaslužio okititi se naslovom Bram Stoker's Dracula – to je upravo BBC-eva verzija.

Inače Coppola je i naslov i uvodni dio sa Constantinopolom i povjesnim prikazom pokrao iz verzije Dana Curtisa – iz 1973  godine u kojoj je Jack Palance bio grof. Čuveni scenarist Richard Matheson (napisao između ostaloga knjigu «I'm a Legend» («Ja Sam Legenda»)  po kojima je napravljen film Last Man On Earth («Posljednji čovjek na Zemlji») sa Vincentom Priceom i kasniji remake Omega Man sa Charltonom Hestonom, a potpisao je i veliki broj epizoda orginalne serije «Twilight Zone» («Zona Sumraka») Roda Serlinga) našao se uvrijeđen što ga se nije ni spomenulo na špici Copolina filma. Iako njegov scenario nije prvi koristio povezivanje Vlada Tepeša i Dracule, ta čast pripala je turskom filmu Dracula Istambul'da iz 1953. godine (ispalo je da su upravo potomci Vladovih negdanjih neprijatelja najbrže zbrojili dva i dva i legendi pridodali pravo povijesno značenje) ipak je njegova bila prva zapadna verzija Dracule koja je to upotrijebila. Ali ono što je uistinu originalno u Mathesonovu scenariju i njegova vlastita invencija jeste fizička sličnost između Draculine prave ljubavi i Mine Harker. Prvi puta se u filmu o Draculi pojavljuje taj motiv ljubavi koja premošćuje nekoliko stoljeća. No kako su nakon Curtisova filma mnogi drugi filmovi o Draculi jednostavno preuzeli taj motiv, nije bilo osnove za tužiti Coppolu. Ta povjesna odrednica kod BBC-a izostavljena, ionako se i u Stokerovoj knjizi tek uzgred spominje, prvi put kad Dracula pripovjeda Harkeru kako su on i njegovi preci prelazili Dunav kao vojvode da bi ratovali protiv Turaka, drugi puta kada Van Helsing spomene kako se «možda stvarno bore protiv Vojvode Dracula» – u ovom filmu jedini nagovještaj dobivamo dok ide špica jer se na momente prikazuju slike gravura iz doba Vlada Tepeša i o njemu, pogotovo slike nabijanja na kolac jer je ostao u povijesti zapamćen pod «simpatičnim» nadimkom - nabijač.

U nešto preko dva i pol sata trajanja, podjeljena na dva dijela jer je ovo ipak rađeno za TV, ni na trenutak nam praćenje radnje ne predstavlja napor. Dapače u cijeloj je priči ostalo mjesta i za dobru dozu gorke ironije. Kada se Dracula sukobi sa Van Helsingom u opatiji Carfax doslovce kaže «Moramo preživjeti, svi mi. Krv za mene, kuhana ptica za vas. U čemu je razlika?» Teško da bi mu i mogli nešto odgovriti na tu primjedbu. I inače je Dracula prikazan kao osoba velika obrazovanja baš kao što bi i mogao biti netko tko je živ četiri stoljeća. No povremeno radnja ipak postaje pomalo statična, previše vezana uz interijer, no odlične glumačke izvedbe svih, uglavnom relativno nepoznatih glumaca, nadoknađuju taj propust. Dobar dio radnje sniman je na stvarnoj lokaciji iz romana, u Withbyu luci u kojoj je prema romanu i pristao brod noseći smrtonosni teret iz Transilvanije. U nekim verzijama ovog filma zna biti izostavljena prilično jezovita scena kada se tri vampirice napiju krvi malene  bebe,  no to je vjerojatno i najezovitija scena koju možemo vidjeti. Šokantnih, naglih prizora tu nema, očito je da se nije išlo jeftinim trikovima plašiti gledatelja, što je samo još jedan plus kvaliteti sveukupnog djela. Ali napetosti ima dovoljno, možda nešto više u prvom dijelu (Borgo prolaz, boravak u dvorcu) no ni drugi dio njima ne oskudijeva (Mina i Van Helsing u šumi podno Draculina dvorca). Većina ostalih scena diskretnim naznakama nas upućuje na ozbiljnost situacije i dobrim dijelom je prepušteno samoj mašti gledatelja da to uoči i iskusi.

Sve u svemu BBC je napravio uistinu sjajan posao, onako kako samo oni znaju. Sa skromnim budžetom, sa kvalitetnim glumcima, bez razvikanih glumačkih zvijezda, napravio je film za pamćenje,  kao što se vidilo iz vlastitog mi primjera, pamćenje dugo 15 godina. No vrijedilo je čekati i ponovno uživati u ovom izgubljenom i pomalo zaboravljenome klasiku.

Neocekivani susret s Lucy
Vampirice
sukob
silazak niz zid
neugodan susret
 
« povratak Sergej Karov
© 2003 popcorn.hr