Izlaskom trećeg i posljednjeg u nizu filmova o agentu Bourneu, na tržištu se pojavila i „Bourneova ultimativna kolekcija“, set koji sadrži sva tri filma u kvalitetnom „VHS“ format paketu, čime ova trilogija na našem tržištu konačno dobiva zasluženi tretman. Između Jamesa Bonda, sterilnog i napudranog mačo pizdeka kojega je publika još pred četiri desetljeća „prepoznala“ kao ikonu špijunskog filma, i čistokrvnog špijuna poput „Igle“ čiji se seting oslanja na ono što špijunaža doista i jest (sneaking), pojavio se Jason Bourne koji je pomirio ove dvije krajnosti, i time bahato zasjeo na tron špijunskih junaka.
Na ovaj film sam naletio prije par godina sasvim slučajno u videoteci. Išao sam naime pogledati što ima novo za posuditi te ujedno što ima novo na trajnoj posudbi. I tako sam usred mnoštva VHS-ova po 5 kn. ugledao ovaj naslov - "Frankenfish". A kada čovjek pročita ovaj trash naslov pa uz to i vidi cover VHS-a na koje je dvoje mladih u vodi do pasa, a iza njih nekakva ogromna živina koja samo što ih nije progutala, te još k tome pridoda i radnju tipa "u močvarama Louisiane nešto tajanstveno ubija lokalne ljude, dvoje istražitelja se zaputi u taj zabačeni kraj kako bi istražilo te tajanstvene ali brutalne smrti"...jednostavno morate, ali morate pogledati kako to izgleda i o čemu se tu radi.
Nakon što mu usred pustinje nepoznata osoba na prepad ukrade vozilo, Maxa trag odvede u post-apokaliptični grad Bartertown, gdje vrijede zakoni, poštuju se pravila i cvate trgovina. Nakon što ugleda svoje vozilo na rasprodaji poželi razgovarati sa glavešinom tog grada kako bi povratio svoju imovinu, ali da bi mogao ući u centar grada mora imati nešto za razmjenu. Max nema ništa osim svojih vještina, te ponudi upravo to. Nadležni se zainteresiraju za njegovu ponudu te ga odvedu glavnoj osobi, Aunty Entity. Nakon što ga ona "testira" tako što na njega "pusti" svoje ljude koje on uspješno savlada, uvjeri se da bi joj on zbilja mogao biti od koristi.
Prije gledanja samog filma imao sam priliku pročitati intervju koji je Robert Redford dao za jedan magazin. Iako prije nisam znao puno o njegovom angažmanu, što iza kamere, što malo dalje od nje, iscrpan i kvalitetan razgovor u magazinu mi je stvorio sliku o jednom čovjeku koji privilegij (ili prokletstvo) statusa javne osobe koristi kako bi pokrenuo neke stvari u koje vjeruje, ali upravo kroz medij i uz medij u kojem se najbolje snalazi, a to je film (za razliku od "arnoldâ" ovoga svijeta).
U knjizi pitanja “Tko želi biti milijunaš” pod milijunskim pitanjima nalazi se i pitanje: Izdvoji otrovnu gljivu: a) Bukovača; b) Zelena pupavka; c) Mednjača; d) Paprenjača. Na žalost premalo ljudi zna da je točan odgovor pod b) Zelena pupavka, jer svake jeseni po dnevnom tisku čitamo o mnogim nesretnim slučajevima trovanja ovom nemilosrdnom gljivom. Možda bi slučajevi trovanja bili mnogo rjeđi da su ljudi prije branja malo više upoznati s onim što beru i često biraju kao svoju (na žalost) posljednju večeru.
Radnja nastavka se uvelike razlikuje od originala, te djeluje kao da je smještena barem desetak godina u budućnost od završetka prethodnog filma. Dok je tamo još bilo nekih naznaka civilizacije kakvu danas poznajemo, u nastavku gotovo da je uopće nema.
Usamljeni lutalica pod imenom Nada dolazi u nepoznati grad u potrazi za poslom. Nakon prvotnih neuspjeha uspijeva pronaći posao na gradilištu, gdje upozna Franka, koji mu ponudi smještaj u prihvatilištu za siromašne, u čijoj blizini i sam stanuje sa svojom obitelji. Nada prihvati ponudu i useli se u prihvatilište dok ne pronađe neki stan, no odmah po dolasku počinje primjećivati neke sumnjive stvari.
Proročki najavljen kao jedan do najvećih filmova ove godine, "300" je u ožujku agresivno krenuo u kino distribuciju prethodno nadraživši publiku s neuobičajeno velikim brojem trailera. Na Youtube servisu tih je dana pojam "300" bio daleko najtraženiji, a službena stranica filma je u jedan mah zbog preopterećenosti popustila pred najezdom znatiželjnika kojih je bilo valjda više od Kserksove vojske.
1993. 20th Century Fox je s dobrom dozom skepse ušao u projekt danas znan kao kultni serijal „X Files“. Po ideji Chrisa Cartera snimljena je pilot epizoda s ne baš iskusnim glumcima, s tematikom koja jest bila intrigantna, no koja je u sebi obuhvaćala svu silu paranormalnih pristupa misteriju vanzemaljskih civilizacija koje posjećuju Zemlju. Tako je Carter naizgled izgorio u htijenju da u 50 minuta gledateljima ponudi sve što je mislio da bi moglo biti dovoljno jak mamac za snimanje nastavaka.
Jim Caviezel u ovom filmu glumi Renniea Craya, čovjeka koji neprestano i opsesivno već pet godina traga za ubojicom svoje žene. Željan osvete on je tome doslovno posvetio svoj život. Naime, prije tih pet godina, muškarac pod imenom Fargo namjerno je pregazio njegovu ženu, i to pred Crayevim očima. No zbog nedostatka dokaza i pod izlikom da ju nije vidio pokraj ceste, uspio se izvući nekažnjeno...