VijestiNajaveRecenzijeSound Of VisionKolumneSpecialForumImpressumSearchFAQ
infobox: VRUĆA LINIJA (BOILER ROOM)

Bez ocjene
HRVATSKI NASLOV:
VRUĆA LINIJA
NASLOV ORIGINALA:
BOILER ROOM
REŽIJA:
Ben Younger
SCENARIJ:
Ben Younger
GLAVNE ULOGE:
Giovanni Ribisi, Ben Affleck, Ron Rifkin, Nia Long
ŽANR:
Drama / Kriminalistički / Triler
PRODUKCIJA:
New Line Cinema
DISTRIBUCIJA:
VTI
TRAJANJE:
118 min
GODINA:
2000
IZDANJE:
kino
KOMENTARI:

Još nema komentara na ovu recenziju

Trenutno niste ulogirani pa ne možete ni dodavati komentare
« povratak
Recenzija: VRUĆA LINIJA / BOILER ROOM

Recenzija: VRUĆA LINIJA / BOILER ROOM VRUĆA LINIJA
(BOILER ROOM)

Glavni lik filma (Giovanni Ribisi) sin je uglednog suca (Ron Rifkin). Otac ga prezire kao neradnika koji je zapustio fakultet i stalno pleše na rubu zakona. Na očev užas Davis u podrumu vodi ilegalnu kvartovsku kockarnicu. Želeći se iskazati u očima roditelja Davis se uozbilji, položi brokerski ispit i počinje raditi za brokersku kuću J.T. Martin gdje mu je nadređeni karizmatični 27-godišnji milijunaš Young (Ben Affleck).
VRUĆA LINIJA / BOILER ROOM

Posao mu je da telefonski nagovara stranke na kupovinu dionica, a "žrtve" su uglavnom srednjovječni, dobro situirani liječnici, odvjetnici i nastavnici sa Srednjeg Zapada. Ali nikad žene: pučka psihologija telefonske prodaje kazuje da se ženama ne smije prodavati jer su sumnjičave i puno gnjave. Junak "Boiler Rooma" uskoro će se međutim naći u situaciji sličnoj onoj glavnog junaka Grishamove "Tvrtke". Negdje na pola puta shvatit će da je J.T. Martin dobro uhodana kriminalistička organizacija koja prodaje dionice nepostojećih tvrtki, ulagače svjesno baca u propast, a u slučaju neprilika za 24 se sata može preseliti na pričuvnu lokaciju. U času kad to shvati Davis je već između dvije vatre: između FBI-a koji ga pokušava regrutirati kao svjedoka i oca koji ga sad prezire više nego ikad.
slika
slika_2
Filmovi o brokerima i burzi jednako su česti u SAD kao i filmovi o bezbolu, a te dvije vrste filmova imaju još nešto zajedničko: jednako su nam nerazumljivi. I dok su se poneki filmski fanatici uspjeli obavijestiti o osnovama pitchinga, homeruna i osvajanja baza, većina hrvatskih gledatelja filmova o brokerima još uvijek je u blaženom neznanju, pa više ni ne pokušava shvatiti što doista znače oni nizovi brojeva koji putuju elektroničkim displejem i što zapravo rade oni mladi frajeri u prugastim košuljama koji se sa slušalicom u ruci i zavrnutih rukava zbijeni na gomili deru "kupuj" i "prodaj". Gledanje burzovnih drama za tranzicijsko je pučanstvo kao kibiciranje kartaša koji kartaju igru koju ne poznajete, ali shvaćate da ih je ponio kockarski žar.

Za Ameriku su burzovne drame, dakako, mnogo više. I to ne samo zato što prosječno kućanstvo tamo ima pokoji novčić uložen u pouzdane papire, nego i zato što je burza za Amerikance mjesto odvijanja društvene kronike. Filmovi kao "Wall Street" Olivera Stonea ili "Other People's Money" Normana Jewisona, pa i knjige poput "Američkog psiha" Bret Easton Ellisa ili "Bonfire of Vanity" Toma Wolfea imali su ambiciju biti društvene kronike širokog zamaha koje seciraju takva pitanja kao što su uspon yuppiea, propast stare industrijske kulture, novi egoizam ili hazarderska priroda burzovnog poslovanja.

Film "Boiler Room" (Vruća linija) mladog, 27-godišnjeg Bena Youngera legitimira se kao nasljednik te tradicije. Junaci filma znaju napamet cijele monologe Stevena Gekka iz "Wall Streeta", nabacuju se referencama na Mametov "Glengary Glen Ross". Mladi Younger će kroz usta svog junaka i naratora Davisa (Giovanni Ribisi) ispaliti i pokoju općedruštvenu misao poput one da je financijsko spekuliranje "bjelačka verzija dilanja cracka". Pa ipak, Youngerov film drukčiji je film nastao u drukčijem društvenom ambijentu. Wall Street doduše stoji tamo gdje jest, ali yuppievska kultura više nije dominantna, a "greed is good" više nije poslovica dana. Samim tim, Youngerova burzovna drama "Boiler Room" više nije društvena kronika ni socijalni antibiotik širokog spektra, nego mala atomizirana kriminalistička drama.

Njen junak - kojeg glumi sjajni Ribisi kojeg poznajemo iz "Saving Private Ryan" - sin je uglednog suca (Ron Rifkin). Otac ga prezire kao neradnika koji je zapustio fakultet i stalno pleše na rubu zakona. Na očev užas Davis u podrumu vodi ilegalnu kvartovsku kockarnicu. Želeći se iskazati u očima roditelja Davis se uozbilji, položi brokerski ispit i počinje raditi za brokersku kuću J.T. Martin gdje mu je nadređeni karizmatični 27-godišnji milijunaš Young (Ben Affleck). Posao mu je da telefonski nagovara stranke na kupovinu dionica, a "žrtve" su uglavnom srednjovječni, dobro situirani liječnici, odvjetnici i nastavnici sa Srednjeg Zapada. Ali nikad žene: pučka psihologija telefonske prodaje kazuje da se ženama ne smije prodavati jer su sumnjičave i puno gnjave.

Junak "Boiler Rooma" uskoro će se međutim naći u situaciji sličnoj onoj glavnog junaka Grishamove "Tvrtke". Negdje na pola puta shvatit će da je J.T. Martin dobro uhodana kriminalistička organizacija koja prodaje dionice nepostojećih tvrtki, ulagače svjesno baca u propast, a u slučaju neprilika za 24 se sata može preseliti na pričuvnu lokaciju. U času kad to shvati Davis je već između dvije vatre: između FBI-a koji ga pokušava regrutirati kao svjedoka i oca koji ga sad prezire više nego ikad.

Youngerov "Boiler Room" imao je određeni inozemni uspjeh: film je lani prikazan na Sundanceu, a nagrađen na šminkerskom festivalu američkog filma u normandijskom kupalištu Deauville. Ipak, naše i inozemne recenzije "Vruće linije" bile su pretežno trpke. Filmu se prigovaralo da je kompilacija sličnih prethodnika, da operira klišeima, da su odnosi među likovima papirnati, a obiteljska drama tanka. Prikazi su uglavnom hvalili glumce, uključujući Ribisija i Afflecka.

Unatoč tim brojnim slabostima koje su mahom točno naznačene, čini nam se da je "Vruća linija" film koji je u srži zdrav. Kod Youngera je zanimljivo što je priču o brokerskom usponu i padu izglobio iz opće društvenih pitanja i pretvorio u biblijsku borbu oca i sina razmetnog koja ima neki začin koji podsjeća na filmove Martina Scorsesea. Younger doista nije sve aspekte filma jednako dobro uobličio, a tu se i tamo doista podupirao općim mjestima. Ali ne treba biti prekritičan: Younger nije ni tridesetogodišnjak, a napravio je ipak srazmjerno ozbiljan i dojmljiv film.
slika_3
slika_4
« povratak Jurica Pavičić
Bez ocjene
© 2003 popcorn.hr