VijestiNajaveRecenzijeSound Of VisionKolumneSpecialForumImpressumSearchFAQ
infobox: OSVETA (COLLATERAL DAMAGE)

Bez ocjene
HRVATSKI NASLOV:
OSVETA
NASLOV ORIGINALA:
COLLATERAL DAMAGE
REŽIJA:
Andrew Davis
SCENARIJ:
David i Peter Griffiths
GLAVNE ULOGE:
Arnold Schwarzenegger, Francesca Neri, Elias Koteas, John Leguizamo
ŽANR:
Akcijski / Triler
PRODUKCIJA:
Warner
DISTRIBUCIJA:
Issa
TRAJANJE:
115 min
GODINA:
2001
IZDANJE:
kino
KOMENTARI:

Još nema komentara na ovu recenziju

Trenutno niste ulogirani pa ne možete ni dodavati komentare
« povratak
Recenzija: OSVETA / COLLATERAL DAMAGE

Recenzija: OSVETA / COLLATERAL DAMAGE OSVETA
(COLLATERAL DAMAGE)

Brewer (Schwarzenegger) je vatrogasac i otac obitelji. Sin i supruga ginu mu u bombaškom napadu na kolumbijsku ambasadu koji je izvela gerila. FBI iz diplomatskih razloga odustaje od progona terorista. Brewer se željan osvete zaputi u Kolumbiju da se sam obračuna s gerilskim vođom Vukom Perrinijem.

OSVETA / COLLATERAL DAMAGE

Događaji 11. rujna nisu se sa sudbinom nijednog filma poigrali toliko koliko sa sudbinom “Collateral Damage”. Schwarzeneggerov akcijski hit trebao je izvorno biti premijerno prikazan početkom listopada. Film o vatrogascu koji se nakon masovnog terorističkog krvoprolića sveti ubojicama odmah je nakon napada na WTC povučen u bunker. Izbezumljeni sličnošću događaja na filmu i događaja u zbilji, “Warnerovi” su ljudi čak pokrenuli akciju skidanja već oblijepljenih plakata, filmu je ukinuta Internet stranica, otkazani su već plaćeni foršpani i reklame, a sam je film u bunkeru preležao preko pola godine. Kad je napokon krenuo u kina, Amerika je već bila do grla u ratu, pa je priča o slijepoj osveti poštenog vatrogasca lijepo sjela na atmosferu linča u američkom društvu. Film koji je do jučer bio neprihvatljiv i prepun tabu-motiva postao je najednom ogledni primjer mentalnog stanja post-guantanamske Amerike.

slika_2
slika

Arnold Schwarzenegger u osamdesetima nije bio samo jedan od najunosnijih, nego i najvažnijih američkih glumaca. Bilder iz Graza imao je u osamdesetima sreće i pameti da radi dobre projekte s dobrim redateljima, pa su neki njegovi filmovi iz tog razdoblja poput “Predatora”, dva “Terminatora”, “Conana” ili “Totalnog opoziva” zasluženo postali klasici. U devedesetima su se stvari promijenile. Opća razina holivudskog akcijskog filma je pala, Hollywood se okrenuo drugoj estetici, a sam Arnie ušao je u srednje godine. Okušao se kao komičar s prosječnim uspjehom, za uloge koje uključuju dramske elemente bio je nedostatno darovit, a akcijski filmovi koje je radio bili su mediokritetski. Tugaljivo prosječni filmovi poput “Erasera”, “End of Days” ili “Osmog dana” svjedoče da Schwarzeneggeru dešperatno treba jedan Mc Tiernan ili Milius.

Bez obzira na kontroverze oko filma, “Collateral Damage” tek je nastavak ove zamorne i prosječne niske. Austrijski bilder ovog je puta surađivao s iskusnim akcijskim zanatlijom Andrewom Davisom koji je u nekim slučajevima (“Bjegunac”) radio vrlo dobre filmove. Arnie je ovaj put čak imao i prostora za glumu, jer njegova uloga tugom zasljepljenog oca obitelji uključuje dosta dramskog. Unatoč svemu tome “Osveta” je tek gola gnjavaža, scenaristički nemaštovit, rutinski otaljan i pritajeno fašistički film.

Čovjek ima dojam da se oko “Osvete” nitko nije doista potrudio. Priča filma pravocrtna je i oslonjena na shematične motivske simetrije. Akcijski dijelovi su jedva korektni, pri čemu se gledatelj ne može oteti nevjerici kad gleda “običnog vatrogasca” Arniea kako svladava opake teroriste, gazi prašumsku divljinu i svladava divlje vodopade. Najgori od svega je, međutim, nimalo pritajeni rasizam koji filmom dominira. “Collateral Damage” hrani se američkim zazorom i predrasudama prema Trećem svijetu kao paklu potkupljivih činovnika, neklimatiziranih soba i političkih radikala. Osim na jednom mjestu “Osveta” uopće ne problematizira američku politiku u Latinskoj Americi. Kolumbijci su odreda prikazani kao prijetvorice, ubojice i fabrikanti kokaina, a trećesvjetski radikalizam ocrtan je kao smjesa narkodilerskog interesa i gole zavidne zlobe. U jednom trenutku čini vam se da se taj rasistički gard istapa, kad jedan od kolumbijskih likova (glumi je talijanska diva Francesca Neri) pomogne heroju. Ali, to je tek pričina.

“Osveta” je, ukratko, film glup, rasistički i plošan koliko i prosječni ratni film iz škole Sedlar-Senečić. Najžalosnije je u “Osveti” gledati nekoliko sjajnih glumaca (Johna Turturra, Eliasa Koteasa, Johna Leguizama) kako se koprcaju u epizodama bez glave i smisla.

slika_3
« povratak Jurica Pavičić
Bez ocjene
© 2003 popcorn.hr