VijestiNajaveRecenzijeSound Of VisionKolumneSpecialForumImpressumSearchFAQ
infobox: SPIDER-MAN: ČOVJEK-PAUK (SPIDER-MAN)

Bez ocjene
HRVATSKI NASLOV:
SPIDER-MAN: ČOVJEK-PAUK
NASLOV ORIGINALA:
SPIDER-MAN
REŽIJA:
Sam Raimi
SCENARIJ:
David Koepp prema istoimenom romanu Stan Leeja
GLAVNE ULOGE:
obey Maguire, Kirsten Dunst, Willem Dafoe, James Franco, Cliff Robertson
ŽANR:
Akcijski / Znanstveno Fantastični (SF)
PRODUKCIJA:
Columbia
DISTRIBUCIJA:
Continental
TRAJANJE:
121 min
GODINA:
2002
IZDANJE:
kino
KOMENTARI:

Još nema komentara na ovu recenziju

Trenutno niste ulogirani pa ne možete ni dodavati komentare
« povratak
Recenzija: SPIDER-MAN: ČOVJEK-PAUK / SPIDER-MAN

Recenzija: SPIDER-MAN: ČOVJEK-PAUK / SPIDER-MAN SPIDER-MAN: ČOVJEK-PAUK
(SPIDER-MAN)

Ono što "Spider-Mana" razlikuje od drugih superherojskih strip-franšiza status je glavnog junaka. Dok su stvarni identiteti Batmana i družine razmjerno irelevantni, Raimijev "Spider-Man" doista je film ne o čovjeku-pauku, nego o njegovom tjelesnom udomitelju Peteru Parkeru. Taj je Parker (Tobey Maguire) sramežljivi i smušeni školarac, predmet ismijavanja, nezapažen i nekomunikativan. Transformacije Parkera u Spider-Mana tako nije samo transformacija čovjeka u superjunaka, nego i ritual preobrazbe pubertetlije u muškarca kakav bi želio biti.

SPIDER-MAN: ČOVJEK-PAUK / SPIDER-MAN

Nedavno smo gledali "X-Men", "Mistery Men" i "From Hell". Očekuje nas "Ghost World". U pripremi su "Hulk" u režiji Ang Leeja, novi "Batman" u režiji Darrena Aronofskog i novi "X Men". Čovjek bi se mogao zaletjeti i reći kako su ekranizacije stripova najednom postale holivudska moda. Ali, to bi bilo pogrešno. Jer, ekranizacije stripova već su trideset godina holivudska moda i u tom razdoblju nikad to nisu prestali biti. Ironija je da strip kao medij doživljava ekonomski kolaps, da nakladnici propadaju a publika stari. Istodobno, strip junaci i strip ikonografija nikad nisu bili tako medijski prisutni i takav izvor zarade.

slika
slika_2

Ove poznate činjenice iz sociologije kulture ovog su tjedna, međutim, dobile novu dimenziju. Ovog je vikenda, naime, u Hrvatskoj i svijetu premijerno prikazana još jedna strip adaptacija, "Spider-Man" u režiji Sama Raimija. Adaptacija 40 godina starog stripa Stana Leeja u samo je tri dana zaradila 114 milijuna dolara, čime je "Spider-Man" postao najbolje otvorenim filmom u povijesti. Onima kojima nije jasno treba pojasniti da je Raimijev film prešišao i "Harry Pottera" i Georgea Lucasa i time najvjerojatnije okrenuo novu stranicu u desetljetnom čudnom konkubinatu stripa i filma. Godinama su na ekranima novce i dobre kritike zgrtali DC Comicsovi junaci, Batman i Superman. Istodobno, svi pokušaji da se filmski utrži baština konkurentskog "Marvela" završavali su otužno ili izravno loše. "Spidermanom" je prokletstvo konačno raskinuto, a od toga će korist ponajprije imati sama stripovska korporacija koja je već godinama praktički bankroter, pa joj je Raimijev film bio poput užeta spasa.

Uspjeh "Spider-Mana" nije bio posve očekivan. Mnogi su vjerovali da će "Spider-Man" doživjeti grdnu tržišnu havariju, što zbog doista prekomjernog budžeta od 140 milijuna, što zbog cijelog niza nevolja i odgoda koje je film doživio tijekom i nakon snimanja, što zbog revolta stripovskih zaljubljenika koji su preko interneta lobirali protiv Raimijevih preinaka u scenariju. Ne može se reći da je i redateljska osobnost Sama Raimija posve odavala povjerenje. Nekadašnji vunderkind garažnog horrora nekoć davno je bio objektom pulp-obožavanja, ali tog Raimija više nema. Raimi kojeg smo gledali u devedesetima prosječni je obrtnik mainstreama, autor bezličnih filmova poput "Za ljubav igre", "Brzi i mrtvi" i "Dar". Čini se da je Raimiju za stvarni uspjeh trebao povratak na ishodište - u pulp. Zamislite ironije: Raimiju je trebao budžet manje banke i sav holivudski hardver da povrati ugled stečen garažnim filmovima u kojima su za specijalne efekte služili žica, žaruljice i loj.

"Spider-Man" je uspio zainteresirati publiku, a zadovoljna je i kritika koja je uglavnom povoljno ocijenila Raimijev hit. Negativne recenzije u znatnoj su manjini, premda među tom manjinom ima i uglednih imena poput Rogera Eberta koji je "Spider-Manu" zamjerio slabe akcijske prizore. Općenito uzevši, oni koji su pohvalili film o čovjeku-pauku nisu u krivu: Raimijev spektakl je zanimljiv, ima zapamtive karaktere, istinski je odan pulp baštini, a opet nije glup. "Spider - Man" nije revolucionaran film poput Burtonovog "Batmana", ali nije ni gnjavaža poput nedavnog "X-Mena".

Ono što "Spider-Mana" razlikuje od drugih superherojskih strip-franšiza status je glavnog junaka. Dok su stvarni identiteti Batmana i družine razmjerno irelevantni, Raimijev "Spider-Man" doista je film ne o čovjeku-pauku, nego o njegovom tjelesnom udomitelju Peteru Parkeru. Taj je Parker (Tobey Maguire) sramežljivi i smušeni školarac, predmet ismijavanja, nezapažen i nekomunikativan. Transformacije Parkera u Spider-Mana tako nije samo transformacija čovjeka u superjunaka, nego i ritual preobrazbe pubertetlije u muškarca kakav bi želio biti. U jednoj od ključnih scena filma Parker i njegov ujak u automobilu razgovaraju o "promjenama kroz koje Peter prolazi", pri čemu mladić misli na genetsku transformaciju, a ujak na pubertet. Taj geg zabune ključan je za "Spider-Mana": jer, Raimijev je film čak i u većoj mjeri nego strip projekcija muških adolescentskih žudnji.

Zato su se na koncu pokazale dalekovidnima Raimijeve odluke o glumačkoj podjeli, inače često osporavane među fanovima. Tobeya Maguire dosad je bio specijaliziran za uloge plahih i šutljivih mladaca ("Ledena oluja", "Wonder Boys"…), a i ovdje je zapravo sličan slučaj - njegov Spider-Man doista nema mnogo junačkog. Ni u jednom superherojskom filmu uloga djevojke nije bila toliko značajna kao ona Mary Jane u Raimijevom filmu. I tu se redateljev casting pokazao vizionarskim: Kirsten Dunst je najugodnije iznenađenje filma.

slika_3
slika_4
 
« povratak Jurica Pavičić
Bez ocjene
© 2003 popcorn.hr