VijestiNajaveRecenzijeSound Of VisionKolumneSpecialForumImpressumSearchFAQ
infobox: NAJBOLJI DISNEYEVSKI FILM KOJI DISNEY NIJE NIKAD SNIMIO!

KOMENTARI:

Još nema komentara na ovaj tekst

Trenutno niste ulogirani pa ne možete ni dodavati komentare
« povratak
Special: NAJBOLJI DISNEYEVSKI FILM KOJI DISNEY NIJE NIKAD SNIMIO!

Special: NAJBOLJI DISNEYEVSKI FILM KOJI DISNEY NIJE NIKAD SNIMIO! NAJBOLJI DISNEYEVSKI FILM KOJI DISNEY NIJE NIKAD SNIMIO!
(11.06.2004.)

NA DANAŠNJI DAN, 12. LIPNJA 1982., PREMIJERU JE IMAO "E.T. - THE EXTRA TERRESTRIAL"
20. rođendan E.T. je obilježio početkom 2002. godine ponovnim puštanjem u redovitu kino-distribuciju, doživjevši određene kozmetičke preinake (slika je digitalno pročišćena, glazba remiksana), a i duži je nekoliko minuta zbog "novih", svojevremeno izbačenih scena iz izvorne verzije. Priča o izgubljenom malom došljaku iz svemira i prijateljstvu s dječakom Eliottom i njegovom obitelji osvojila je srca gledatelja širom svijeta prije 22 godine, no što se u međuvremenu dogodilo s protagonistima i autorima Spielbergove čarolije...
ET

E.T. - THE EXTRA-TERRESTRIAL
1982./2002. Universal, 115/120 min.
Režija: Steven Spileberg
Scenarij: Melissa Mathison
Snimatelj: Allen Daviau
Montaža: Carol Littleton
Glazba: John Williams
Autor E.T.-ja: Carlo Rambaldi
Produkcija: Steven Spielberg & Kathleen Kennedy

ULOGE:
Henry Thomas - Elliott
Robert MacNaughton - Michael
Drew Barrymore - Gertie
Peter Coyote - Keys
Dee Wallace-Stone - Mary
K.C. Martel - Greg
Sean Frye - Steve

NAGRADE:
Oscar:
najbolji zvuk, glazba, zvučni efekti i vizualni efekti

Oscar: nominacije
film, redatelj, izvorni scenarij, fotografija i montaža

Zlatni globus
Najbolji film (drama) i glazba

Saturn Award (Academy of Science Fiction, Fantasy & Horror Films)
Najbolji ZF film, glazba, specijalni efekti i scenarij

BAFTA (Nagrada Britanske filmske akademije)
Najbolji film
  
Grammy
Najbolja filmska glazba

BSFC Award (Udruga filmskih kritičara Bostona)
Najbolji film, redatelj i fotografija

LAFCA Award (Udruga filmskih kritičara Los Angelesa)
Najbolji film i redatelj
 
NSFC Award (Nacionalna udruga američkih kritičara)
Najbolji redatelj 
 
WGA Screen Award (Američka scenaristička udruga)
Najbolji scenarij 

KAKO JE POČELO:
Ime Marvina Antonovskyog vam vjerojatno ne govori mnogo, no dotični gospodin bio je čelnik Columbije koji je odbio scenarij E.T.-ja (u tom trenutku Mathilda Mathison koristila je radni naslov E.T. and Me, a Spielberg This Boy's Life) s obrazloženjem da ima limitirane produkcijsko-komercijalne potencijale (!?) s ciljanom publikom zbog čega se ne isplati preuzeti projekt. Ne znam kako je navedeni gospodin spavao nakon tako lucidne procjene, no E.T. je započeo prikazivanje 11. lipnja 1982. u 1100 dvorana i već prvog vikenda utržio tada impresivnih 11,8 milijuna dolara i isplatio uloženo za samo tri dana. Drugog vikenda prikazivan je u dodatnih 600 dvorana i zaradio novih 12,8 milijuna te 14 trećeg. Obarajući brojne rekorde za samo 66 dana prošao je brojku od 200 milijuna dolara samo od kino ulaznica u Americi, a dodatni marketing i plasman proizvoda s likom simpatičnog došljaka iz svemira značajno je uvećao Spielbergov račun. A tek je slijedila svjetska distribucija...  20 godina kasnije projekcije nije obilježio jednaki zanos publike i sve se čini kako ova vremena potenciranog nasilja, eksplozija, bučnosti i računalne tehnike nisu vremena za E.T.-ja. Spielberg je diskretno komentirao novu distribuciju, no i iz tako skučenih izjava vidno je razočaran što nova publika (i novi klinci) nije bila zainteresirana za E.T.-jev lik i zaista emotivnu, svevremensku priču.

BROJEVI:
Budžet filma iznosio je 10,5 milijuna dolara (danas to tako smiješno malo izgleda), a završavajući svojevremeno prikazivački pohod po Americi, E.T. je bio najkomercijalniji naslov u povijesti sa zarađenih 228 milijuna dolara. U međuvremenu se mnogo toga događalo i mijenjalo u svijetu filma (multipleksi, porast cijena, drugačiji pristup marketingu, TV, video, DVD, Internet...) i kad se sve sabere E.T. na listi najkomercijalnijih filmova svih vremena danas u svijetu zauzima 12. mjesto sa zarađenih $792.9 milijuna (SAD 435.1 + svijet 357.8). Od video rente u Americi je zarađeno dodatnih 228 milijuna dolara, a kada bi ostatak svijeta priložio svoje podatke, brojka bi zasigurno bila još puno veća)... Na drugoj, američkoj all time listi, koja je u obzir uzela inflacijske uspone i padove, E.T. zauzima 4. mjesto (855,382 mil. US$)

ZANIMLJIVOSTI:
* Jednu od uloga tumači i Harrison Ford (ravnatelj škole), no njegova scena je izbačena iz završne montaže. Inače, scenaristica filma Melissa Mathison Fordova je bivša supruga (nema puno da prekinuli dugogodišnju vezu), a upoznali su se upravo na snimanju  E.T.-ja...
* Carlo Rimbaldi kreirao je lice E.T. - ja kombinirajući lice pjesnika Carla Sandburga, Alberta Einsteina i mopsa (vrsta psa). Završnu konstrukciju cijelog lika obavio je Henry Feinberg, a glas je dobiven kombinacijom glasova Pata Welsha i Debre Winger (uopće nije spomenuta na odjavnoj špici)...
* Kada je film distribuiran na video traci, kućište je rađeno od zelene plastike kako bi se spriječila piratizacija. Nasuprot Americi, u Engleskoj se pojavio s par mjeseci zakašnjenja, ali tržište je već bilo preplavljeno s piratskim kopijama (omotnica je bilo crno-bijela fotokopija) i prema podacima Britanskog ureda za zaštitu autorskih prava, E.T. je najpiratiziraniji film ikada...
* Michael Jackson snimio je prigodnu pjesmu Someone In The Dark koja na koncu nikad nije korištena...
* Istu sezonu kada je prikazan i kada je po utršku postao najkomercijalniji film u povijesti, E.T.-ju su konkurencija (za naklonost publike te za zlatne kipiće) bili sljedeći filmovi: Rocky 3, Briljantin 2, Carpenterov Stvor, musical Annie, Blade Runner, Mad Max 2, Eastwoodova Vatrena lisica, Poltergeist (koji Spielberg potpisuje kao producent), Oficir i džentlmen, Tootsie, Victor/Victoria... Te godine Oscara je osvojio Gandhi...

WHO IS WHO:

STEVEN SPIELBERG - redatelj i producent
"E.T." je snimio sa 35 godina, a njemu je, među inima, prethodio izvrsni "Dvoboj" (1971), hitchcockovske "Ralje" (1975), epski "Bliski susreti treće vrste" (1977) te nevjerojatno zabavni "Otimači izgubljenog kovčega" (1981). Od "E.T." do danas osvojio je dva redateljska oscara ali više od svega pamti se komercijalnost njegovih radova. Među 100 najkomercijalnijih filmova svih vremena Spielberg čak 10 potpisuje kao redatelj (6. Jurski park, 12. E.T., 20. Jurski park 2, 34. Spašavanje vojnika Ryana, 37. Indiana Jones 3, 38. Ralje, 64. Otimači izgubljenog kovčega, 82. Specijalni izvještaj, 85. Indiana Jones 2, 91. Uhvati me ako možeš), a 4 kao direktni producent (73. Jurski park 3, 92. Obitelj Kremenko, 66. Povratak u budućnost, 90. Tko je smjestio zeki Rogeru - mada se njemu pripisuju i oba "Men in Black"). Publika je oduvijek bila Spielbergovo najjače uporište ali na najboljoj, samim tim i najposjećenijoj filmskoj stranici na Internetu (www.imdb.com), među prvih 100 prema ukusu i glasovima posjetitelja nalaze se samo 4 Spielbergova rada (5. Schindlerova lista - 8,7, 17. Otimači izgubljenog kovčega - 8,6, 58. Spašavanje vojnika Ryana - 8,3, 82. Ralje - 8,2).
Premda ga danas smatraju najutjecajnijim (i najbogatijim) čovjekom svjetskog filma, gledajući iz bilo koje perspektive karijera Stevena Spielberga obilježena je kontroverzama koja je, koketirajući od zabave do angažiranosti, uvijek imala upitnu originalnost. Domišljatost da, ali jednostavno nema snažnog autorstva koje bi generacije i generacije izučavali i uvažavali. Podrži li se teza o filmu kao zabavi, onda je njegov opus svakako velik i uspješan, opus koji se rado gleda nekoliko puta (naročito Ralje, Duel, Otimači izgubljenog kovčega...) ne gubeći na svježini. S druge strane istaknuta je pretjerana komercijalna komponenta filmova kojom je nadoknađivao promašaje kada se želio iskazati kao angažirani autor (Boja purpura, Imperija sunca, Amistad...). Slično se ponaša kao producent, ali i kao redatelj: radovi dominirajućih emocija i patetike što djeluje na sva čula publike, najčešće najmlađe, često je upropaštavala raniji trud (npr. Jurski Park 2, Mali vojnici...). Sve to vrijeme njegovih uspjeha i neuspjeha vidjelo se koliko žudi za priznanjem Akademije, a čak je i upečatljivu "Schindlerovu listu" (prvi Oscar) uspio uprskati s patetičnim krajem i kuknjavom. Istu grešku čini i nekoliko godina kasnije: prvih pola sata "Spašavanja vojnika Ryana" (drugi Oscar) nešto je najbolje što je filmska kamera zabilježila, no od tada sve je podređeno konvenciji da bi kulminiralo katastrofičnom patetikom na groblju ratnih veterana. S jedne strane zabavljač (Indiana Jones, E.T.), s druge kroničar koji ne želi da se zaboravi stradanje Židova (Schindlerova lista) i Crnaca (Amistad), sa treće okrutni zabavljač (Ralje), s četvrte odan svom hobiju letenju (fjasko s romantičnim Zauvijek), s pete dijete koje ne želi odrasti (E.T.)... Pitanje je što je i tko je pravi Spielberg. Za potpisnika ovih redova karijera mu odiše ambicioznošću, neujednačenošću i komercijalnom kompromisnošću, no ne može se pobjeći od činjenice da je snimio jedne od najzabavnijih filmova u povijesti. Možda bi bilo bolje da se zadržao samo na tom terenu! 

MELISSA MATHISON - scenaristica i ko-producentica
Nekadašnjoj babysitterici obitelji Coppola i odnedavno bivšoj supruzi Harrisona Forda E.T. je bio drugi scenaristički rad, ali ni prije ni kasnije ni blizu nije ponovila uspjeh svog najpoznatijeg rukopisa. Od pet scenarija koje je kasnije napisala, najpoznatija je suradnja s Martinom Scorseseom na Kundunu, nastala u jeku "brige" za Tibet, no film je prošao bez nekog naročitog odjeka.

KATHLEEN KENNEDY - producentica
Supruga Franka Marshalla, producenta i redatelja koji također pripada Spielbergovu klanu, dugogodišnja je suradnica i partnerica Stevena Spielberga s kojim je zajednički radila na svim njegovim projektima. Danas je na  čelu Američke producentske udruge, a E.T.je bio njen debi. Osim sa Spielbergom surađivala je s Martinom Scorsesom (Rt straha), Clintom Eastwoodom (Mostovi okruga Madison), Jan DeBontom (Twister), Kevinom Reynoldsom (Fandango) i dr... Prepoznala je potencijal M. Nighta Shyamalana i stala iza Šestog čula, a producirala je i njegov pretposljednji rad (Signs) ...

ALLEN DAVIAU - snimatelj
Česti Spielbergov suradnik nakon E.T. - ja još je četiri puta bio nominiran za Oscara (Bugsy, Avalon, Carstvo sunca, Boja purpura...). Osim suradnje sa Spielbergom poduža je, impresivna lista njegovih radova od kojih ćemo (uz gore navedene nominacije) izdvojiti samo neke: Astronautova žena, Lice straha, Sokol i snjegović...

CAROL LITTLETON - montažerka
Post E.T.-jevsku karijeru obilježila je suradnja s Lawrence Kasdanom (i njega često ubrajaju u Spielbergov klan) s kojim je surađivala na nizu filmova: Wyatt Earp, Grand Canyon, Slučajni turist, Silverado i Big Chill... Nakon E.T.-ja nikad više nije bila nominirana za Oscara.

JOHN WILLIAMS - skladatelj
Skladateljski rad na E.T.-ju donio mu je četvrti od pet osvojenih Oscara (dva je osvojio sa Spielbergom - Ralje i Schindlerova lista -, a ostali su Ratovi zvijezda i Guslač na krovu). Nakon E.T.-ja bio je nominiran za glazbu još 20 puta: Uhvati me ako možeš, Umjetna inteligencija, Harry Potter, Patriot, Angelin prah, Spašavanje vojnika Ryana, Amistad, Sleepers, Nixon, Sabrina, JFK, Sam u kući, Rođen na Dan nezavisnosti, Indiana Jones 3, Slučajni turist, Carstvo sunca, Vještice iz Eastwicka, Indiana Jones 2, Rijeka, Povratak Jedija), a za pjesmu 3 puta (Moonlight iz Sabrine, When You're Alone iz Kuke, Somewhere in My Memory iz Sam u kući)...

CARLO RAMBALDI - kreator E.T.-ja
Talijanski veteran, meštar specijalnih efekata s E.T. je osvojio svog drugog Oscara (tri godine ranije nagrađen je za Aliena), a nakon E.T.-ja poduža je lista njegovih nagrada koje je zaradio zaista maštovitim likovima, kreaturama i efektima (Conan, Srebrni metak, Dina...). 1977. za rad na King Kongu dobio je specijalnog Oscara, a nagradu za životno djelo i kompletni opus dobio je od kritičara Los Angelesa (1982), pripadnika talijanske manjine u Los Angelesu (2000), na Myfestu (1985) te na matičnom teritoriju (2002).

GLUMCI: 20. GODINA KASNIJE: Spielberg je za svoj film odabrao tada anonimne glumce (scena s Harrisonom Fordom, jedinim zvučnim imenom, izbačena je upravo da ne bi ugrozio sam film te ostale glumce) koji nakon 22 godine imaju zanimljive biografije, a E.T. je izgleda bio najsvijetliji (glumački) trenutak u njihovim životima...

DREW BARRYMORE
Sasvim sigurno danas najzvučnije ime koje je ostalo iza E.T.-ja, no malena djevojčica Gertie, potomkinja poznate glumačke obitelji, dugo godina bila je poznatija po svojim skandalima te problemima s drogom i alkoholom. Ipak se uspjela rehabilitirati i danas s uspjehom nastupa u nizu romantičnih komedija (Nikad se nisam poljubila, Jednom zauvijek, Wedding Singer...), a u posljednje vrijeme bavi se i produkcijom (Charliejevi anđeli 1 & 2, nova verzija Barbarelle)... Premda je Spielberg dosta vremena i novca utrošio na čišćenju obnovljene verzije (pištolje agenata zamijenili su toki vokiji, izbačena je riječ terorist...) kako bi ga što "korektnije" predstavio novim generacijama, nešto nije mogao izbrisati kompjutorskom tehnikom: gole slike koje je njegova miljenica Drew Barrymore svojevremeno snimila za Playboy...

HENRY THOMAS
Glavni glumac, maleni dječak Elliott koji se sprijateljuje s došljakom iz svemira, nikad nije uspio kapitalizirati tadašnju popularnost i probiti do značajnije minutaže, premda lista filmova u kojima je nastupio nije beznačajna: Formanov Valmont, zatim komercijalna Legenda o jeseni (na slavi Brada Pitta), dobar TV film McMartin Trial, nova verzija Moby Dicka, crni krimić Suicide Kings, Thorntonova epska pustolovina Svi lijepi konji... Koncem godine premijerno će biti prika-zan Scorseseov film Gangs of New York, kriminalističkom epu o počecima talijanske mafije u A-merici koncem 19. stoljeća, u kojem i Thomas tumači jednu od uloga... Studirao je filozofiju i ima vlastitu muzičku grupu Rain Dogs u kojoj svira gitaru i pjeva škotske folk standarde.

DEE WALLACE-STONE
Plavokosa gospođa iz Kansas Cityja, nesuđena balerina, nije debitirala s E.T.-jem, već je i prethodno imala filmsku, televizijsku i kazališnu karijeru u kojoj je kombinirala glumačko-pjevačko-plesačke nastupe. Slično je i nakon E.T.-ja: aktivno se bavi kazalištem (glumi i režira u rodnom gradu) a što se tiče filmske karijere riječ je o pouzdanoj glumici zaista velike filmografije. Nastupila je u nekoliko TV serija te osamdesetak filmova (ekranizacija Stephen Kingovog romana Cujo, simpatična komedija Tajni obožavatelj, Peter Jacksonovi Zastrašivači...)... 

ROBERT MCNAUGHTON
U filmu je tumačio Michaela, Elliotova starijeg brata, i nakon što je snimio par beznačajnih filmova, zasitio se svijeta pokretnih slika. Danas radi kao konobar u Los Angelesu...

PETER COYOTE
Uz Drew Barrymore jedini je s kakvom takvom karijerom, no nikad nije cijenio veliki i bučni Hollywood. Veteran kazališne scene San Francisca naklonjeniji je daskama koje život znače, a što se tiče filma radije je nastupao u skromnijim produkcijama surađujući s redateljima naglašenog autorskog pečata: Polanski (Gorki mjesec), Almodovar (Kika)... Radi i na televiziji, a koncem godine očekuje ga premijera Brian de Palminog film noira Femme fatale smještenog u pozadinu glamouroznog canneskog festivala.

SEAN FRYE
I njegova karijera trajala je vrlo kratko. Nakon E.T.-ja snimio je par beznačajnih filmića. Napustio je film 1988. i danas ima privatnu tvrtku koja se bavi računalima.

K.C. MARTEL
O ovom glumcu pak ima najmanje podataka i ne zna se što danas radi. Prije i nakon E.T.-ja imao je nekoliko nastupa u TV serijama, a definitivni rastanak s filmom uslijedio je 1987. Tada je snimio dramu White Water Summer, i potonuo u totalnu anonimnost. Barem što se tiče filma...
 

 

« povratak Vlado Ercegović
© 2003 popcorn.hr