| Još nema komentara na ovaj tekst |
| Trenutno niste ulogirani pa ne možete ni dodavati komentare |
|
|
 |
U SPOMEN: ARTHUR C. CLARKE (1917.-2008.)
(22.03.2008.) |
|
izvor: HINA.HR
Nedavno preminuli britanski pisac Arthur Clarke, legenda među ljubiteljima znanstvene fantastike, filmskoj publici najpoznatiji je kao autor scenarija za film "2001.: Odiseja u svemiru", redatelja Stanleya Kubricka iz 1968., ističe u četvrtak, u svom osvrtu u povodu njegove smrti, Glas Amerike (VOA).
|
|
| | | |
Arthura Charlesa Clarkea često su nazivali 'znanstvenim piscem znanstvene fantastike', jer se po realističnoj viziji budućnosti razlikovao od drugih futurista mnogo nevjerojatnije mašte. Njegove omiljene teme bila su otkrića i istraživanja u dalekom svemiru i u Zemljinim oceanskim dubinama između kojih se prostirala, po Clarkeu, ne baš posebno značajna egzistencija ljudskog roda na Zemlji.
Premda je u dugoj karijeri napisao više od 80 knjiga i stotine članaka, najslavniji mu je bio scenarij za klasik Stanleya Kubricka, "2001.: Odiseja u svemiru". Taj film iz 1968. godine temelji se na Clarkeovoj pripovijetki iz 1951., naslovljenoj "Sentinel", 'Stražar'. Uz relativno oskudnu naraciju, ali i pionirsku uporabu vizualnih efekata, film govori o tehnološkom usponu ljudske vrste i njezinu traganju za svojim kozmičkim podrijetlom.
U intervjuu 1968. godine, Clarke je izjavio da je film samo dijelom napravio kao zabavu: "Cilj nam je bio također stvoriti osjećaj zadivljenosti i začuđenosti pred izazovima svemira... prenijeti ljepotu i neobičnost univerzuma, kako bi se stekla ideja o mjestu čovjeka u kozmičkoj hijerarhiji. Donedavno, bili smo skloni razmišljati o sebi kao o Gospodarima stvaranja. Sada znamo da je Zemlja samo jedan vrlo malen planet u golemom svemiru. Ali ta ideja - premda prihvaćena intelektualno - još nije prihvaćena i emocionalno. Mislim da će film pomoći ljudima da upravo to uvide."
U drugom intervjuu, također 1968., Clarke je govorio o svom uvjerenju da ljudi nisu sami u svemiru: "Za to nema nikakvih dokaza, to je samo statistička pretpostavka. Ali, teško je povjerovati da u ovom svemiru sa stotinama tisuća milijuna sunaca, od kojih većina ima planete koji oko njih kruže, da smo mi jedini oblik inteligencije. Mislim da je teško zamisliti išta manje vjerojatno od toga."
Kako nije imao dovoljno sredstava za studij, Clarke je tek nakon Drugog svjetskog rata, koji je proveo u britanskom Kraljevskom zrakoplovstvu, studirao i diplomirao fiziku i matematiku. Ubrzo je počeo objavljivati članke i romane o svemiru i svemirskim istraživanjima.
Godine 1945., u časopisu Wireless World, objavio je članak naslovljen "Extraterrestrial Relays", u kojemu je zamislio čitavu seriju geostacionarnih satelita u orbiti oko Zemlje koji bi prenosili informacije i pružali mogućnost za obrazovanje ljudima u svim dijelovima svijeta. Najveći dio današnje globalne komunikacijske mreže počiva na takvim satelitima u stacionarnoj orbiti iznad Zemlje.
Američki svemirski inženjer Jesco Von Puttkamer kaže da Arthuru Clarkeu, za razliku od većine pisaca znanstvene fantastike, tehnika i znanost nisu bile nepoznanica: "Znao je, dakle, o čemu piše te su zato njegovi romani i priče tako uvjerljivi. Dok ih čitaš, čini ti se da bi se sve doista moglo i dogoditi jer je on sjajno vladao znanstvenim i tehničkim činjenicama."
U poruci koju je u povodu 90. rođendana uputio svojim štovateljima preko YouTubea, Clarke se osvrnuo na svoj dug život. Rekao je da je jako zadovoljan što je bio svjedočio munjevitom razvoju komunikacijske tehnologije, ali i sporijem, ali svejedno trajnom napretku u putovanjima u svemir. Rekao je da ima još tri želje: da nam se ET napokon javi, da doživi da se svijet odrekne nafte i okrene čistijim izvorima energije, te da doživi mir u svojoj novoj domovini Sri Lanki, gdje je živio od pedesetih.
Na koncu je rekao i po čemu bi želio ostati zapamćen: "Karijera mi je bila raznolika - bio sam pisac, podvodni istraživač, aktivist za istraživanje svemira i popularizator znanosti. Od svega toga, najviše bih volio ostati zapamćen kao pisac, kao netko tko je zabavio svoje čitatelje i, nadam se, uzbudio njihovu maštu", kazao je Arthur Clarke. |
|
| | | |
|
|
|
