Foto: Portret Stanke Gjurić

Hrvatska književnica, pjesnikinja i filmska autorica Stanka Gjurić nastavlja svoj međunarodni festivalski put. Njezin kratkometražni film ‘Prije povratka’ (‘Between Returns’) nominiran je za najbolji eksperimentalni film na AJR Film Festivalu u Bilbau, koji će se održati 12. prosinca 2026. godine. Nova nominacija nastavak je autorskog puta na kojem se književnost i film neprestano susreću, a pisana riječ dobiva drugi život kroz pokretnu sliku.

Više o festivalu dostupno je na službenoj stranici AJR Film Festivala.

Kad pjesnikinja uzme kameru

Stanka Gjurić samostalnim se filmskim stvaralaštvom počela baviti 2006. godine. Otada je realizirala brojne kratkometražne filmove, od igranih i dokumentarnih do eksperimentalnih i animiranih, preuzimajući gotovo sve ključne autorske funkcije. Piše scenarije, režira, snima, montira, oblikuje zvuk, glumi i potpisuje produkciju. Takav način rada nije tek posljedica neovisne produkcije, nego svjestan umjetnički izbor.

Foto: Stanka Gjurić iz mladih dana

Kako je sama objasnila, željela je osjećaje izraziti ‘ne samo kroz pisanje, već i kroz pokretnu sliku’, omogućujući da riječi, priroda i ljudi iz njezine poezije i proze ožive na filmu. Samostalno stvaralaštvo pritom joj omogućuje slobodu u oblikovanju vlastitih ideja, bez prilagođavanja klasičnim produkcijskim okvirima.

Već je njezin prvi film, ‘Ubojite misli’ iz 2006. godine, ostvario međunarodni odjek. Prikazan je i nagrađen na AluCine Film Festivalu u Torontu, a predstavljen je i u programu Short Film Corner u Cannesu. Bio je to početak festivalskog puta koji će tijekom sljedećih dvadeset godina obuhvatiti različite kontinente, filmske forme i priznanja.

Najnoviji ‘Prije povratka’ nastavlja upravo takav pristup. Umjesto klasične fabule, film se oslanja na atmosferu, ritam i osobni doživljaj, prepuštajući gledatelju da sam pronalazi značenje u prizorima.

Poezija koja ne ostaje samo na papiru

Posebno mjesto u opusu Stanke Gjurić zauzima filmovana poezija, u kojoj stihovi ne služe samo kao književni predložak, nego postaju polazište zasebnog vizualnog izraza. Jedan od takvih radova je ‘Nedišući’, nastao prema njezinoj istoimenoj pjesmi.

Film je 2025. godine stigao do Tajvana, gdje je uvršten u službenu selekciju Chiayi International 3 Minutes Video Competition i nominiran za festivalsku nagradu. U ožujku iste godine autorici je ondje osobno uručeno priznanje ‘Awarded in recognition’. Prethodno je film predstavljen i na Frome International Climate Film Festivalu u Engleskoj.

Foto: Dodjela priznanja u Tajvanu, 2025. god.

U takvim ostvarenjima granica između književnosti i filma postaje gotovo nevidljiva. Pjesma nije samo nešto što se izgovara ili ilustrira, nego ishodište iz kojeg nastaje novi svijet slike, zvuka i emocije.

Od trilera do fantastičnog filma

Premda je poetski izraz važan dio njezina stvaralaštva, Gjurić se ne ograničava na jednu filmsku formu. Kratki igrani film ‘Šest plakanja’ osvojio je nagradu za najbolji triler na festivalu u Barceloni te priznanje za najbolju satiričnu dramu na festivalu u argentinskoj Resistenciji.

Fantastični film ‘Link’ također je ostvario niz međunarodnih festivalskih selekcija. Na Egipatsko-američkom filmskom festivalu u New Yorku osvojio je nagrade za režiju i najbolji strani kratki narativni film.

Video: Trailer filma ‘Link’. Izvor: YouTube / Stanka Gjurić

Među ostalim ostvarenjima izdvajaju se dokumentarac ‘Kruh’, igrani film ‘Zaokret’ te jednominutna komedija ‘Ljetno jutro’. Sva tri naslova ostvarila su međunarodne festivalske selekcije, a ‘Zaokret’ je posebno bio zastupljen na festivalima u Sjedinjenim Američkim Državama.

Kratkometražni dokumentarac ‘Dobar tek’ (‘Bon Appétit’) proglašen je najboljim dokumentarnim filmom na Cinecibo Festivalu u Rimu, dok je dječji igrani film ‘Lavograd’ osvojio nagradu žirija za najbolji kratki film na Europa Film Festivalu u Španjolskoj.

Ekologija, sjećanje i novi filmski izrazi

Među novijim radovima posebno mjesto zauzima ‘Poništiti’ (‘Undo’), poetski ekološki dokumentarac koji je prikazivan na festivalima u više zemalja. Gjurić je za njega osvojila nagrade za najbolju redateljicu i najbolji kratki dokumentarni film na međunarodnom festivalu u Indiji.

Video: Trailer filma ‘Poništiti’ (‘Undo’). Izvor: YouTube / Stanka Gjurić

Među najnovijim ostvarenjima nalazi se i ‘Eho’, uvršten u službene selekcije festivala u Ukrajini i Srbiji te nagrađen počasnim priznanjem ‘Honorable Mention’ na filmskom festivalu u Londonu.

Književnost kao temelj filmskog izraza

Filmsko stvaralaštvo Stanke Gjurić neodvojivo je od njezina dugogodišnjeg književnog rada. Autorica je dvadeset knjiga, članica Društva hrvatskih književnika i Hrvatske zajednice samostalnih umjetnika, a upravo je pisana riječ bila polazište njezina kasnijeg izražavanja kamerom.

Osobno iskustvo, priroda, svakodnevica, sjećanje i prolaznost vremena motivi su koji povezuju njezine književne i filmske radove. Umjesto da književnost jednostavno prenosi na ekran, nastoji pronaći vlastiti filmski jezik u kojem slika i zvuk mogu izraziti ono što je prethodno oblikovala riječima.

Pregled njezina stvaralaštva dostupan je na službenoj stranici Stanke Gjurić, festivalske selekcije i filmografija na FilmFreeway profilu, a filmski materijali na njezinu YouTube kanalu.

Bilbao kao nova stanica

Nominacija filma ‘Prije povratka’ na AJR Film Festivalu u Bilbau nadovezuje se na dva desetljeća samostalnog filmskog stvaralaštva. O dobitniku nagrade za najbolji eksperimentalni film odlučivat će se na festivalu 12. prosinca 2026. godine.

Za autoricu koja istodobno piše, režira, snima i montira vlastite filmove, Bilbao je nova prilika da predstavi svoj osobni umjetnički izraz, nastao iz dugogodišnje povezanosti književnosti i pokretne slike.

Jer za autoricu koja je riječima dala pokret, a slikama vlastiti pjesnički ritam, film nije odlazak od književnosti. On je, na neki način, uvijek i povratak.