Japanska industrija zabave nalazi se na povijesnoj prekretnici. Iako su anime, manga i specifičan japanski filmski izričaj već desetljećima globalno prepoznati, put do prave tržišne dominacije zahtijeva radikalnu promjenu strategije. Prema riječima Shiine Yasushija, izvršnog direktora TIFFCOM-a (tržišta sadržaja u sklopu Tokyo International Film Festival-a), Japan mora prestati igrati po starim pravilima i početi primjenjivati distribucijski model koji je od holivudskih studija stvorio globalne vladare. Cilj je kristalno jasan i nevjerojatno ambiciozan: japanska vlada cilja na prihod od nevjerojatnih 20 trilijuna jena (oko 126,6 milijardi dolara) od izvoza sadržaja do 2030. godine.
Pouke iz Hollywooda za izlazak iz izolacije
Shiina Yasushi, koji predvodi 23. izdanje TIFFCOM-a, ističe da ključ uspjeha leži u kontroli distribucijskih kanala. Povijesno gledano, japanske tvrtke često su prodavale prava za svoja djela stranim distributerima za jednokratne iznose, gubeći pritom dugoročnu dobit i kontrolu nad brendom na globalnoj razini. Hollywood je, s druge strane, izgradio mrežu koja im omogućuje da njihovi filmovi i serije istovremeno stignu u svaki kutak svijeta, zadržavajući lavovski dio profita unutar studija. Japan sada želi replicirati taj sustav, jačajući vlastitu prisutnost na stranim tržištima i ulažući u infrastrukturu koja će njihove priče učiniti dostupnijima široj publici.
Hannah Dodd i Lucas Jones
Novi val suradnji i tehnoloških inovacija
Osim promjene u distribuciji, Tokyo International Film Festival postaje središte nevjerojatnih međunarodnih koprodukcija. Primjeri poput horora The Land of Jinn, prve suradnje Indonezije i Kirgistana, ili himalajske drame Shirjara: Song of Grandmother, koja spaja drevna sjećanja s modernom AI tehnologijom, pokazuju da se fokus širi na cijelu Aziju s Tokijom kao centralnim čvorištem. Dok se u filmskim krugovima, uključujući i čelnike Academy of Motion Picture Arts and Sciences, vodi rasprava o ulozi umjetne inteligencije, Japan tu tehnologiju vidi kao alat koji može ubrzati produkciju i olakšati lokalizaciju sadržaja za svjetsko tržište, a da pritom ne ugrozi "ljudsku izvrsnost" koju Oscari oduvijek nagrađuju.
Zaključak
Put do 2030. godine bit će izazovan, ali transformacija japanske industrije više nije stvar izbora, već nužnosti. Usvajanjem holivudskog playbooka, Japan ne planira samo izvoziti filmove, već izvoziti kulturu na način koji je financijski održiv i globalno konkurentan. S obzirom na dosadašnji uspjeh naslova poput Godzilla Minus One ili dominaciju Demon Slayer franšize na kino blagajnama, čini se da je svijet više nego spreman za japansku ekspanziju.