MOSTRA - Venecijanski filmski festival otvara se uz niz zvijezda na crvenom tepihu i političke tenzije u pozadini
Ovogodišnje izdanje filmskog festivala u Veneciji otvara film „Ink” redatelja Dannyja Boylea, pružajući uvid u uspon Ruperta Murdocha kroz britanski tabloid The Sun.
Filmski festival u Veneciji, MOSTRA, "Mostra Internazionale d’Arte Cinematografica di Venezia- Međunarodna izložba filmske umjetnosti u Veneciji” sprema se za politički nabijen početak: Ratovi, Gaza, Rusija i AI stižu na crveni tepih
Filmski festival u Veneciji ove će godine ponovno okupiti velika glumačka i redateljska imena, ali glamur crvenog tepiha mogao bi vrlo brzo pasti u drugi plan. Nakon političkih kontroverzi koje su obilježile festivale u Berlinu i Cannesu, organizatori 83. izdanja Mostre pripremaju se za pitanja o ratu u Gazi, Rusiji, slobodi govora i sve kontroverznijoj upotrebi umjetne inteligencije u filmskoj industriji.
Ovogodišnji Venecijanski filmski festival održava se od 2. do 12. rujna, a umjetnički direktor Alberto Barbera već je najavio da je riječ o jednom od politički najizraženijih programa posljednjih godina.
Foto: Cate Blanchett na crvenom tepihu premijere filma „La Grazia“ na 82. Venecijanskom filmskom festivalu 27. kolovoza 2025. Pascal Le Segretain/Getty Images. Izvor: Getty Images
Politika je već uzdrmala Berlin i Cannes
Napetosti na velikim europskim filmskim festivalima počele su još u veljači u Berlinu. Predsjednik žirija Wim Wenders našao se na udaru kritika nakon izjave da bi se filmski redatelji trebali držati podalje od politike dok je odgovarao na pitanja o Izraelu i Palestini.
Njegova izjava izazvala je snažne reakcije, a spisateljica Arundhati Roy zbog toga se povukla s festivala. Umjetnička direktorica Berlinalea Tricia Tuttle morala je reagirati službenim priopćenjem dok je kontroverza prerastala u jedan od glavnih događaja festivala.
Ni Cannes nije prošao mirnije. Tisuće filmskih profesionalaca, među kojima su Javier Bardem, Mark Ruffalo i Ken Loach, potpisale su peticiju kojom su kritizirale sve veći ideološki utjecaj francuskog milijardera Vincenta Bolloréa, većinskog vlasnika medijske grupacije Canal+.
Političke rasprave ondje su se proširile i na umjetnu inteligenciju. Demi Moore, članica žirija u Cannesu, poručila je da je AI već stigao te da filmska industrija mora pronaći način kako koristiti novu tehnologiju, ali istodobno zaštititi ljude koji rade u njoj. Njezine izjave izazvale su burnu internetsku raspravu.
Gaza i Rusija već su u središtu rasprave u Veneciji
Politička pitanja stigla su do Venecije i prije službenog otvorenja festivala.
Venecijanski bijenale, organizacija pod čijim se okriljem održava i filmski festival, našao se pod kritikama zbog sudjelovanja Rusije i Izraela na umjetničkoj izložbi. Europska komisija povukla je 2,3 milijuna dolara financiranja za zakladu koja upravlja Bijenalom, navodeći da europski novac treba štititi demokratske vrijednosti.
Predsjednik Bijenala Pietrangelo Buttafuoco odgovorio je optužujući Bruxelles za dvostruke standarde te naglasio da Bijenale prema svojim pravilima mora ostati prostor kulturnog suživota bez cenzure.
Barbera također inzistira na tome da se filmovi ne bi trebali odbacivati zbog zemlje iz koje dolaze.
Rekao je da bi eventualni kvalitetan ruski film bio razmatran prema istim umjetničkim kriterijima kao i svaki drugi naslov.
Jedan od politički najizraženijih programa posljednjih godina
Barbera je ovogodišnji izbor filmova opisao kao najpolitičkiji u posljednjih nekoliko godina.
Program, prema njegovim riječima, odražava najveće probleme suvremenog svijeta – ratove, Palestinu, migracije, klimatske promjene, rastuće društvene napetosti i sve manji prostor slobode za protivnike autoritarnih režima.
Festival će otvoriti novi film Dannyja Boylea „Ink“ („Tinta“), u kojem Guy Pearce glumi medijskog magnata Ruperta Murdocha. Film prati Murdochovo preuzimanje i transformaciju britanskog tabloida The Sun te uspon njegova medijskog carstva. Jack O'Connell glumi urednika Larryja Lamba, dok je Claire Foy također među glavnim članovima glumačke postave.
Veliku pozornost trebao bi privući i dokumentarac „Musk“, redatelja Alexa Gibneyja, koji istražuje život i javnu osobnost Elona Muska. Film traje četiri sata, a američki distributer Bleecker Street najavljuje da donosi niz novih otkrića o jednom od najpoznatijih i najkontroverznijih milijardera današnjice.
Filmovi o Iranu, Gazi i izraelsko-palestinskom sukobu
Među politički osjetljivijim naslovima nalazi se „A Bit of Light“ („Malo svjetla“) iranskog redatelja Alija Asgarija, drama o liječniku disidentu koji biva uhićen u Teheranu.
Palestinski redatelj Ahmed Hassouna u filmu „Citizen Osama“ („Građanin Osama“) prati fotografa koji pokušava istodobno biti otac i novinar dok dokumentira rat u Gazi.
Izraelski redatelj Amos Gitai predstavit će „The Road to Jericho“ („Put u Jerihon“), film koji se vraća nasljeđu izraelskog premijera Yitzhaka Rabina, ubijenog 1995. nakon potpisivanja Sporazuma iz Osla.
Posebnu pozornost izaziva dokumentarac „NAZA“, novi film Yuvala Abrahama i Rachel Szor, autora Oscarom nagrađenog dokumentarca „No Other Land“ („Nema druge zemlje“). Film je naknadno uvršten u natjecateljski program, a prema službenom sinopsisu bavi se izraelskim vojnim operacijama i stradanjem palestinskih civila u Gazi.
Ekipa filma „The Voice of Hind Rajab“ („Glas Hind Rajab“) na crvenom tepihu 82. Venecijanskog filmskog festivala 2025. godine. Redateljica Kaouther Ben Hania i članovi ekipe pojavili su se u crnom, a na crvenom tepihu nosili su i fotografiju Hind Rajab. Foto: Getty Images. Izvor: Euronews / La Biennale di Venezia
Otvoreno pismo u znak podrške Palestini
Dodatni pritisak na organizatore stigao je nekoliko dana prije početka festivala. Kolektiv Venice4Palestine objavio je otvoreno pismo u kojem od Venecijanskog bijenala, filmskog festivala i predstavnika kulturne industrije traži konkretnije djelovanje u znak podrške Palestincima.
Među potpisnicima su suosnivač Pink Floyda Roger Waters, dobitnica Nobelove nagrade za književnost Annie Ernaux te redatelji Isabel Coixet i Matteo Garrone. Pismo su potpisali i Nan Goldin, Céline Sciamma, Jasmine Trinca i brojni drugi umjetnici.
Za 8. rujna najavljen je i panel posvećen Gazi na kojem bi trebali sudjelovati stručnjaci za međunarodno pravo i predstavnici inicijative Global Sumud Flotilla.
Prošlogodišnja odluka žirija izazvala burne reakcije
Organizatori dobro znaju koliko brzo politička pitanja mogu zasjeniti same filmove.
Prošle godine predsjednik žirija Alexander Payne suočio se s brojnim pitanjima nakon što je Zlatni lav dodijeljen filmu Jima Jarmuscha „Father Mother Sister Brother“ („Otac majka sestra brat“), a ne filmu Kaouther Ben Hanije „The Voice of Hind Rajab“ („Glas Hind Rajab“).
Film smješten u kontekst rata u Gazi osvojio je Srebrnog lava, a nakon projekcije dobio je 22-minutne ovacije, najduže zabilježene na festivalu. Dio talijanskih medija kritizirao je odluku žirija smatrajući da je propustio priliku glavnu nagradu dodijeliti filmu o Gazi.
Zvijezde se sve češće nalaze pred političkim pitanjima
Velike filmske zvijezde na festivalima sve se češće suočavaju s pitanjima koja nemaju izravne veze s filmovima koje predstavljaju.
Jonathan Rutter iz britanske agencije Premier Public Relations upozorava da političke izjave ponekad mogu potpuno zasjeniti film. Smatra da mediji sve više traže kratke i kontroverzne izjave koje će se dobro pretvoriti u naslove.
Talijanski distributer Andrea Romeo zauzima nešto drukčiji stav. Prema njemu, važno je da glumci i redatelji zauzmu politički stav kada smatraju da imaju dovoljno znanja i prave riječi, ali jednako je legitimno odbiti govoriti o temi za koju se ne osjećaju dovoljno kompetentnima.
Umjetna inteligencija otvara novu frontu
Uz ratove i međunarodnu politiku, Veneciju bi ove godine mogla obilježiti još jedna velika rasprava – umjetna inteligencija.
Festival će prikazati „Be Brave“ („Budi hrabar“), 90-minutni portret osnivača Diesela Renza Rossa redatelja Francesca Carrozzinija. Prema Varietyju, riječ je o prvom filmu napravljenom u potpunosti uz pomoć umjetne inteligencije koji je uvršten u program jednog od najvećih svjetskih filmskih festivala.
Barbera smatra da bi prikazivanje takvog filma trebalo potaknuti raspravu o tome na koje načine AI može otvoriti nove kreativne mogućnosti filmašima.
Njegov stav dolazi u trenutku kada Hollywood vodi žestoku raspravu o tome koliko umjetna inteligencija može pomoći filmskoj proizvodnji, ali i kakve posljedice može imati za glumce, scenariste, dizajnere, umjetnike vizualnih efekata i druga zanimanja.
Crveni tepih više nije samo mjesto za glamur
Venecija će i ove godine imati velik broj zvijezda. Robert Pattinson dolazi s trilerom „Primetime“ („Udarni termin“), a u programu su i novi filmovi Martina McDonagha, Floriana Zellera, Wernera Herzoga, Nannija Morettija, Hirokazua Kore-ede i Lee Chang-donga. George Clooney primit će Zlatnog lava za životno djelo.
No ovogodišnje izdanje pokazuje koliko su se veliki filmski festivali promijenili. Crveni tepih više nije samo mjesto za premijere, haljine i holivudske zvijezde. U vremenu ratova, političkih podjela i brzog razvoja umjetne inteligencije postao je i pozornica na kojoj se od glumaca i redatelja očekuje da odgovaraju na neka od najtežih pitanja današnjice.
Zato bi na 83. Venecijanskom filmskom festivalu jednaku pozornost kao sami filmovi mogle dobiti izjave koje će njegove najveće zvijezde dati kada se pred njima uključe kamere.