Mada se film "Heroj" oslanja na povijesne činjenice smještajući radnju u povijesni vrtlog prvog kineskog cara (Quin Shihuangdi naravno nije izmišljeni car, bio je vizionar koji je ujedinio kinesko cartsvo unificirajući vojsku, pismo i zakone, sagradio Kineski zid konačno...), baza filma se oslanja na istočnjačku wuxia legendu za koju mnogi smatraju da je započela s Ang Leejevim "Tigrom i Zmajem" s kojim ljudi počesto i uspoređuju "Heroja". No "Tigar i Zmaj" je ljubavna priča o borbi emocija i tradicionalizma, dok je "Heroj" priča o časti, odanosti, predanju i samožrtvi, i jedino što ih povezuje jest wuxia koja je razlog zašto ćete često čuti kako su ova dva filma dio nekakve veće cjeline ili pak nekakve trilogije (sad se tu nagurava i posljednji Zhangov film "Kuća letećih bodeža"), no istina je da je "Tigar i Zmaj" wuxiu samo približio zapadu koja je prastari dio istočnjačke tradicije koja diše kao samostalni fantasy žanr pod čijem je okriljem nastala masa priča, knjiga, stripova, pa i filmova.
Zanimljivo je inače, da se "Heroj" zamalo nije nikad niti snimio i to zahvaljujući baš "Tigru i Zmaju". Yimou Zhang je još koncem devedesetih počeo slagati skice za scenario koji će kasnije odraditi Feng Li i Bin Wang, da bi ga u vizualnoj prezentaciji wuxia pretekao Ang Lee snimivši "Tigra i Zmaja", nakon čega je Zhang pao u malodušnost pribojavajući se da bi njegovog "Heroja" mogli proglasiti direktno inspiriranim Leejevim filmom. Zhang nije puno progriješio, zapadnjačka publika kako već rekoh, prečesto poistovjećuje ova dva filma, no srećom po nas i po kinematografiju, Zhang se pribrao, dovršio rad na filmu, zagrizao u projekt snažnije nego li je u početku i mislio stvorivši u konačnici najskuplji kineski film ikad snimljen (30 milijuna USD).
Ono što je karakteristično za "Heroja" jest njegova naracija. Priča počiva na razgovoru Bezimenog i cara Quina, a teče u flashbackovima gdje počesto bivamo uvučeni u razmišljanje likova samo na osnovu vizualne prezentacije. Svaki kadar ovog filma mogao bi se zaustaviti, isprintati i kao umjetničku sliku objesiti na zid. Zhang na najbolji mogući način prezentira wuxia filozofiju kroz slikovni napad na gledatelja, objašnjavajući svu poetiku ove ratničke vještine. Kad shvatimo svu bit kontrole misli wuxia ratnika koja omogućuje nadzor nad vjetrom, vodom, levitaciju, suočit ćemo se s lakoćom spoznaje o predanosti pojedinaca iz priče o „Heroju“. Na taj nam način ovaj film objašnjava kako da s lakoćom shvatimo odluke protagonista da žrtvuju sebe za viši cilj, bez da na to nužno gledamo kao što bi gledali na zapadnjačku patetiku.
Bili mi u Europskoj uniji ili ne, dio smo zapadnjačkog svijeta i njegove tradicije. Odgojeni smo u duhu zapada, od djetinjstva smo bili fascinirani zapadnjačkim herojima, legendama, mitovima, od Ilijade i Odiseje, kralja Artura, Odina, Valkira, rajanskoga zlata i Prstena Nibelunga, ruskih bajki o Sampu, na kojima su iznikle čitave biblioteke napisanih djela kojima smo se divili. Samo rijetki entuzijasti uspjevali su tu i tamo svrnuti pogled prema Istoku, pronjuškati što to imaju za kazati kosooki, otkrivajući neke nove spoznaje o umjetnosti naracije i načinu razmišljanja. Napokon je došlo vrijeme da nam se Istok otvori, da nam podari nešto više od onoga što smo imali do sada, da proširi uski ljevak koji je do sad prema zapadu propuštao sao iznimne genijalce poput Akira Kurowase ili Hayao Miyazakija. Yimou Zhang to iskorištava na najbolji mogući način.
|
