VijestiNajaveRecenzijeSound Of VisionKolumneSpecialForumImpressumSearchFAQ
infobox: HOLLYWOOD TIMELINE - KRATKA POVIJEST KINEMATOGRAFIJE

KOMENTARI:

Još nema komentara na ovaj tekst

Trenutno niste ulogirani pa ne možete ni dodavati komentare
« povratak
Special: HOLLYWOOD TIMELINE - KRATKA POVIJEST KINEMATOGRAFIJE

Special: HOLLYWOOD TIMELINE - KRATKA POVIJEST KINEMATOGRAFIJE HOLLYWOOD TIMELINE - KRATKA POVIJEST KINEMATOGRAFIJE
(24.12.2003.)

SVE ŠTO STE ŽELJELI ZNATI O RAZVOJU FILMA & HOLYWOODA... A NISTE IMALI GDJE PROCITATI...
Kada se pojavio prije više od stotinu godina, film ni izdaleka nije bio smatran umjetnošću. Bio je to tek zgodan izum koji je pobuđivao znatiželju publike, ali mnogo ozbiljniji promatrači odricali su mu pravo na izgledniju budućnost...
hollywood

lumiere
film

Kada se pojavio prije više od stotinu godina, film ni izdaleka nije bio smatran umjetnošću. Bio je to tek zgodan izum koji je pobuđivao znatiželju publike, ali mnogo ozbiljniji promatrači odricali su mu pravo na izgledniju budućnost. Čak su i braća Lumiere, inovatori koji su priredili prvu javnu kino predstavu u povijesti, na prijelazu stoljeća izgubili vjeru u svoj pronalazak, ubijeđeni kako on nikad neće nadrasti nivo puke varijetetsko-kavanske atrakcije. Kavanske ponajprije, jer su u nedostatku pravih dvorana najzgodnija mjesta za javna prikazivanja bila upravo takva svratišta s puno publike. Srećom, čarolija naprave braće Lumiere djelovala je uvjerljivije i trajnije na neke druge pionire sedme umjetnosti, i upravo su je oni poveli putem slave na koji je dospjela. A najveća i najznačajnija stanica na tom putu svakako je bio Hollywood!


Film može mnogo pridonijeti vrijednostima neumoljive čovjekove potrage, šireći svjesnost o svijetu koji ga okružuje u njegovom unutrašnjem svemiru...
(Papa Ivan Pavao II)

 

1853. prvu zgradu na području današnjeg Hollywooda gradi stanoviti don Tomas Urquides, a grad se značajnije širi sedamdesetih godina 19. stoljeća. Imenu mjesta kumovala je Deida Wilcox, supruga trgovca nekretninama iz Kansas Cityja, koja je veliki obiteljski ranč nazvala Hollywood. Gradić se širi i 1903. spaja s Los Angelesom, a 1910. i službeno postaje njegovim kvartom. Početkom stoljeća američka filmska industrija uglavnom je smještena u New Yorku, no s vremenom Kalifornija postaje privlačnija zbog vremenskih uvjeta i egzotičnih lokacija. Prvi u Hollywood seli 1908. Edisonov konkurent William Selig, i to u trenutku dok redatelji Francis Boggs i Thomas Persons završavaju Seligovu narudžbu, pustolovnog "Grofa Monte Crista / The Count of Monte Cristo": praktički je to prvi film snimljen na Zapadnoj obali SAD-a. No, prvi film u cijelosti planiran i proizveden u Hollywoodu je western Cecil B. De Millea, "The Squaw Man" (1914), premda neki povjesničari navode D.W. Griffithsov "In Old California" (1910). Nije prošlo puno vremena da im se priključe brojni njujorčani, između ostalog i zbog poteza Motion Pictures Patents Company iz New Yorka (trust koji je nastao 1908. ujedinjenjem sedam vodećih proizvođača filmova i filmske opreme radi zaštite zajedničkih interesa i monopolizacije tržišta ). 1911. prvi studio osnovan upravo u Hollywoodu je (danas nepostojeći) "Centaur Film Co." Williama Horsleya. 1917. godine Hollywood se definitivno pretvara u pravo sjedište američke filmske industrije i postaje filmska meka sedme umjetnosti. Njime u početku vlada "peteročlana koalicija" (Paramount, Fox, MGM, Warner i RKO) u čijem interesu nastupa i "opozicija" tri tadašnja mini-majora (Universal, Columbia, United Artists)...

T I M E L I N E

16. travnja 1889. Rođen Charlie Chaplin (umro 1977.) najveći i najkompletniji autor sedme umjetnosti...

1889. Kompanija Eastman lansira celuloidnu vrpcu na kojoj se sve do 1950. proizvodi komercijalni film. Od tada primat preuzimaju nezapaljive podloge od triacetilceluloze, a od 1956. poliester...

1889. Počinje se proizvoditi 35mm film... 9,5mm pojavio se koncem 1922... 1923. Kodak lansira 16mm... 8mm format uveden 1932... Super 8 pojavljuje se 1965...

1891. Thomas Alva Edison sa suradnicima projektira uređaj za snimanje (Kinetograph) i gledanje (Kinetoscope): sliku je mogao pratiti jedan jedini gledatelj (!?). Bilo je pitanje vremena kada će se izumiti projektor čiju će sliku moći istodobno gledati više ljudi...

28. listopada 1892. prikazan prvi crtani film, "Jadni Pierrot / Pauvre Pierrot" Emile Reynauda...

1893. T.A. Edison i William Kennedy Laurie Dickson (kasnije prozvan ocem filma) konstruiraju prvi filmski studio i laboratorij: Black Maria (ime je dano po uzoru na policijske automobile poznate pod imenom Crna Marica !?) u blizini West Orangea...

1895. Osnovan Leon Gaumont, najstarija filmska kompanija na svijetu. Iste godine konstruiraju Kronograf (kameru-projektor) koji postaje konkurencija Kinematografu braće Lumiere. Tri godine kasnije osnivaju mali studio za proizvodnju i prikazivanje filmova...

28. prosinca 1895. Braća Auguste i Louis Lumiere organiziraju prvu javnu filmsku projekciju kojoj prisustvuje 120 Parižana...

1896. Prvi put predstavu / projekciju prati i filmski plakat: riječ je o Auzzoleovom radu za film "Poliveni poljevač"...

23. travnja 1896. Edison u New Yorku prikazuje program od 12 kratkih filmova i taj se datum smatra rođendanom nove umjetnosti...

1896. U Americi snimljen prvi film koji koristi glumce (The Execution of Mary Queen Of Scots / The Execution of Mary Stuart): u naslovnoj ulozi je R. L. Thomas, a redatelj je Alfred Clark...

1896. Na filmu (The May Irwin-John C. Rice Kiss) prikazan prvi poljubac...

1897. Po prvi put se pokretne slike koriste u marketinške svrhe: reklama za whisky Haig...

13. kolovoza 1899. U Londonu rođen Alfred Hitchcock (umro 1980.), najznačajniji redatelj u povijesti...

1901. Rođen Walt Disney (umro 1966.), najnagrađivanija osoba u povijesti Oscara (32 kipića), vizionar i umjetnik animacije...

1901. Francuski slikar Paul DeLongpre projektira ekskluzivne rezidencije i vrtove, prve hollywoodske turističke atrakcije...

1903. Snimljen prvi western (Kit Carson) koji je bio gotov za jedan jedini dan (u početku su se na snimanjima koristili pravi meci!?)... Ipak, sva slava pripala je "Velikoj pljački vlaka" (The Great Train Robbery, rež. Edwin S.Porter), westernu snimljenom u studenom daleke 1903. godine (u trajanju od 12 minuta) tek pobuđuje hollywoodski interes za jedini autentični američki žanr širom otvarajući vrata nepresušnoj temi. Od vrlo je velikog značaja za povijest filmske umjetnosti zato jer je to film koji je od kinematografije stvorio ono što ona danas jest istrgnuvši je iz zagrljaja varijetskih točaka i cirkuskih programa. To je bio prvi film u kojem je na suvremeni način obrađena priča o napadu na vlak i u kojem je upotrijebljena dramaturgija u punom smislu riječi. Porter, bivši snimatelj Thomasa Edisona,  počeo je snimati film (inspiriran istinitim događajem iz 1900. kada je družina Butcha Cassidyja izvela napad na vlak br. 3 na Union Pacific Railroadu u Wyomingu) u jesen 1903., a najviše mu je problema zadao izbor glumaca jer još uvijek nije postojao tzv. stunt-actor tj. glumac koji je sposoban izvesti i opasne vratolomije. Naišao je ipak na jednog spretnog čovjeka (Franka Hanawaya) koji je mogao skočiti s prilične visine na osedlanog konja i odjahati u trku a da mu se ništa ne dogodi. Zatim je za ulogu šefa bande našao glumca iz varijetea (Georges Barnes), te niz drugih glumaca iz varijetea ili pak ljudi koji su se bavili uzgojem konja. Navedenima su se pridružili Marie Murray i Gilbert 'Broncho Billy' Anderson (prva identifikacijska figura žanra) i tako je Porter počeo snimati na lokacijama pruge Lackawanna, u blizini Patersona u New Jerseyeu. Scene 'divljeg' jahanja snimane su u šumama Essex County Park u New Jerseyu. Tijekom prikazivanja izazvao je veliki interes pokazujući između ostalog i da je filmom moguće jednako uzbuditi gledatelje kao i svim drugim umjetničkim sredstvima. Porter je u tom filmu vješto koristio paralelnu montažu, proveo tempo radnje i postavio niz pravila kako se iznosi radnja. Mnoga od tih pravila pomogla su kasnije da se izradi dotjerani sistem filmske montaže, da se obogati filmska dramaturgija i da se od filma stvori dinamična umjetnost. Od kolike je važnosti "Velika pljačka vlaka" u povijesti filmske umjetnosti vidi se i po pažnji koja je ovom filmu posvećena u svim relevantnim knjigama i publikacijama iz filmske povijesti. Isto tako, sve kinoteke na svijetu s posebnom pažnjom čuvaju kopije filma i pokazuju ga kao uzorak prvih filmova koji su imali jasnu i preciznu dramaturšku liniju dajući osobni doprinos putu od filmske senzacije do filmske umjetnosti...

1903. Braća Harry & Herbert Mills osnivaju prvo samostalno poduzeće za iznajmljivanje filmova (tada još nije postojala podjela na proizvodnju, distribuciju i prikazivaštvo). Osnivanje tvrtke začetak je prikazivaštva kakvog danas poznajemo, a označilo je i početak stvaranja kino dvorana: filmovi se sve rjeđe prikazuju u sajamskim šatorima a sve češće u specijaliziranim dvoranama...

1904. William Fox u Brooklynu kupuje svoje prvo kino razvijajući potom lanac od 15 dvorana. Osam godina kasnije osniva distributersko poduzeće, a potom i odjel za proizvodnju filmova. 1915. sve aktivnosti ujedinjuje u Fox Film Corporation, koja 1917. seli u Hollywood...

1905. U New Yorku Sam Silverstein pokreće tjednik Variety, najpoznatiji i najcjenjeniji poslovni filmski časopis (od 1933. postoji i dnevno izdanje)...

1905. Otvoren The Hollywood Hotel (6811 Hollywood Blvd.)...

1907. U engleskom gradiću Colne počinju se raditi prve zgrade namijenjene isključivo filmskim projekcijama, a gradnjom londonskog West End Cinema i Rialta 1912. označen je razvoj pravih kina u Engleskoj... U isto vrijeme u SAD-a započinje razvoj kinogradnje, a prednjači arhitekt Thomas Lamb koji je projektirao preko 300 filmskih palača istovremeno razvijajući tehnologiju kina...

1907. U Clevelandu prikazan prvi film opremljen zvukom i bojom...

1907. U Chicagu donesena prva cenzorska uredba: šef policije trebao je pregledati sve filmove (i izdati dozvolu) što se namjeravaju prikazati u gradu (dvije godine kasnije ustanovljen Nacionalni ured cenzure / National Board of Censorship / National Board of Review, koji je trebao pregledati i vrednovati filmove prije nego što se prikažu publici)...

1911. Sagrađeno prvo kino u Hollywoodu: The Idyl Hour Theater (6525 Hollywood Blvd.)...

1912. Alfred Zukor, trgovac krznom iz Chicaga, osniva Famous Players Film Company, preteču današnjeg Paramounta (nastaje 1914. fuzijom Zukorove tvrtke, distributerske Paramount Pictures Corporation i proizvođačke Famous Players-Lasky Corporation)...

1914. Osnovan Universal, kompanija za proizvodnju i distribuciju filmova nastala ujedinjenjem nekoliko manjih tvrtki (IMP, Bison, Powers, Nestor). 1915. napuštaju New York i u brdima Hollywooda grade atelje nazivajući ga Universal City...

1915. američka Venera Audrey Munson ušla je u povijest kao prva glumica koja se odlučila potpuno skinuti u filmu "Inspiration" (Audrey je inače bila model slikarima i kiparima, prozvana prvom američkom Venerom). Godinu dana kasnije isto je ponovila u filmu Ree Burger "Purity". Ipak, jedna legenda govori kako je to prije nje 1896. učinila francuska glumica Louise Willy u filmu "Le Bain". No, kako je vrpca nepovratno izgubljena (uništena!?), podatak je teško provjeriti. Ovim počecima mogu se pribrojiti i radni radovi Loisa Webera... 

1915. Izdan je prvi fanovski filmski časopis (Picture-Play Magazine) koji, uz kritičke analize filmova, donosi reportaže iz života zvijezda...

1915. Prva prezentacija 3-D filma...

1917. Osnovana kompanija First National, iza koje stoje prikazivači želeći se zaštititi od tzv. block booking sistema (kupnje obveznog paketa filmova gdje se uz dobre dobivala i žunta: nekomercijalni i promašeni naslovi) Booking je ukinut 1948...

1919. Mary Pickford, Charlie Chaplin, Douglas Fairbanks te redatelj David W. Griffith osnivaju The United Artist Corporation želeći dobiti veću kontrolu nad vlastitim projektima...

1920. Pokreće se American Cinematographer, specijalizirani časopis američkih snimatelja...

1920. Osnovana Sales Corporation, začetak tvrtke koja 1924. godine dobiva ime Columbia Pictures...

1921. Po prvi put film se naziva sedmom umjetnošću: kum je talijanski pjesnik Ricciot Canudo...

1922. Prvi film ("Nosferatu", F.W. Murnau) nadahnut Bram Stokerovim Drakulom, najekraniziranijim filmskim likom u povijesti...

27. rujan 1922. Prvi 3-D film: Power of Love Nata Devericha...

1922. Proizvođači filmova osnivaju vlastito cenzorsko tijelo, tzv. Haysov ured...

1923. Otkrivena metoda snimanja zvuka direktno na filmsku vrpcu...

1923. Braća Harry, Albert i Sam Warner osnivaju Warner Brothers, tvrtku za proizvodnju i distribuciju filmova...

1923. Na Mount Leeju, na kraju Beachwood kanjona, postavljen znak Hollywooda (trošak: 21.000 dolara)...

1924. Fuzijom Metro Pictures Corporation, Goldwyn Pictures Corporation (Samuel Goldwyn je brzo istupio i započeo vlastitu proizvodnju filmova) & Louis B.Meyer Pictures nastaje Metro Goldwyn Mayer (MGM), najmoćnija filmska tvrtka u Hollywoodu koncem dvadesetih godina...

1924. Snimljen (najstariji poznati) animirani pornić: The Virgin With The Hot Pants...

1925. U Hollywood dolazi Greta Garbo...

1926. Prva masovna histerija publike vezana uz glumačke zvijezde: razlog je bila tragična smrt Rudolpha Valentina...

1926. Unatoč riziku, Warner odlučuje uložiti u zvučni film...

1927. Manjom ulogom u filmu "The Drop Kick" debitira John Wayne (snimio 153 filma u karijeri)...

4. svibnja 1927. osnivanje AMPAS-a (Academy of Motion Pictures Arts and Sciences), američke Akademije filmskih umjetnosti i znanosti koja već 75. godina dodjeljuje Oscara, poklopilo se s krajem ere nijemog filma i pojave zvučnog. Ideja je potekla od producenta Louisa B. Meyera koji je želio dati dignitet profesiji jer je tijekom dvadesetih godina filmska umjetnost bila ozloglašena zbog pogubnog utjecaja na američki moral i ideale. Na svojoj osnivačkoj sjednici godine 36 članova Akademije odredilo je ciljeve i zadatke novo ustoličene organizacije, a porijeklo samog imena Oscar nikad nije precizno utvrđeno...

1927. Newyorška premijera "Pjevača jazza": po prvi put se u filmu čuje govorni dijalog...

1927/28. Prvi zvučni film dobitnik Oscara: "Broadway Melody"...

1928. Po prvi put se u Disneyevom crtiću (Ludi avion) pojavljuje Mickey Mouse...

1928. Snimljen prvi zvučni crtani film (Parabrod Willie / Steamboat Willy)...

1929. Otvoren filmski studio RKO...

1929. Po prvi put se dodjeljuje nagrada Američke filmske akademije znanosti i umjetnosti...

1929. Prikazan prvi dugometražni, u potpunosti zvučni film (Hitchcockova "Ucjena / Blackmail")...

3. rujna 1930. Izišao prvi broj Hollywood Reportera...

1930. Uveden zakon za strane filmove: carinski uredi (!?) ovlašteni da pregledaju i cenzuriraju filmove...

06. lipnja 1930. U Bruxellesu osnovan FIPRESCI, međunarodna federacija filmskog novinarstva, radi unapređivanja i razvijanja nacionalnih društava koja se bave filmskim novinarstvom......

1931. Pojavljuje se po prvi put naziv B-film, i to kao dio dvostrukog kino programa, s ciljem da se razlikuje od glavnog filma i da mu ničim ne konkurira...

1932. Osnovana tzv. Legija pristojnosti, cenzorski ured pod utjecajem katoličkih biskupa što se reflektira i na nadzor (putem Breenova ureda) tijekom snimanja filmova. Legija je 1965. preimenovana u Katolički filmski ured koji početkom 70-tih ima presudan utjecaj na klasifikaciju filmova, točnije na njihovu pogodnost gledanja za različite uzraste...

1932. Hollywood je šokiran prvim samoubojstvom neke svoje zvijezde: u 24. godini života ubila se starleta Peg Entwhistle skačući sa slova H poznatog znaka Hollywood...

1932. Prvi put prikazan seksualni čin u austrijsko-češkom filmu "Ekstaza" (obnažena zvijezda je bila Hedy Lamarr, glumački pseudonim Austrijanke Hedwige Eve Marije Kiesler, a u jednoj od uloga pojavljuje se i Zvonimir Rogoz)...

1932. Arhitekt Richard Neutra projektira Universalova studija...

1933. Darryl F. Zannuck osniva 20th Century Pictures...

1933. U New Jerseyu otvoreno prvo drive in kino...

1935. Nagrada Američke filmske akademije znanosti i umjetnosti dobiva ime Oscar...

1935. Prvi dugometražni film prikazan u (trobojnom) tehnicoloru: "Becky Sharp" Roubena Mamouliana...

1935. Fuzijom 20th Century Pictures Corporation i Fox Film Corporation nastaje 20th Century Fox Corporation...

1935. U New Yorku osnovana filmska biblioteka (Museum of Modern Art Film Library) čime je film, po prvi put u svojoj povijesti, službeno i ravnopravno svrstan među eksponate moderne umjetnosti...

1937. Prvi dugometražni crtani film u boji: Disneyeva "Snjegulica" (snimana četiri godine)...

1937. Stari kontinent pokušava parirati Hollywoodu: u Rimu otvoren najveći evropski filmski studio Cinecitta...

1938. Utemeljena američka redateljska udruga Director's Guild of America, koja od 1948. nagrađuje najboljeg redatelja...

1939. U filmski business uveden pojam box office, točan pregled komercijalne uspješnosti / vrijednosti nekog filma...

1939. "Prohujalo s vihorom" (Gone with the Wind) je prvi film u boji koji osvaja Oscara kao najbolji...

1939. Prvi afro-amerikanac dobitnik Oscara: Hattie McDaniel za sporednu žensku ulogu (Prohujalo s vihorom)...

1940. Tvrtka Price Waterhouse angažirana zbog tajnosti nagrada Oscara i uvedenih zapečaćenih omotnica. Do danas obavlja taj posao...

1942. Warner uplaćuje životno osiguranje za svoju najveću zvijezdu, Humphrey Bogarta: 100.000 dolara...

1943. Osmero stranih novinara akreditiranih u Los Angelesu osnivaju egzotičnu nagradu nazvanu Zlatni globus, ne mogavši pretpostaviti što će se događati pola stoljeća kasnije. Njihov dugo godina podcjenjivani izbor i nagrade postali su posljednja dva desetljeća znakoviti nagovještaj svega onoga što će se događati prilikom oscarovske svečanosti, a njihov odabir skoro se u 80 % slučajeva poklapao s ukusom Američke filmske akademije... (1996. frakcija iz globusovskih redova osniva konkurentski, ali manje značajni Zlatni Satelit)...

1946. Održan prvi Cannes, najznačajniji filmski festival na svijetu (zanimljivo, Hollywood nikad nije uspio na američkom tlu organizirati sličnu manifestaciju, dok Evropa ima tri: Veneciju od 1932., Cannes i od 1951. Berlin)...

1947. Hollywood desetkovan tzv. "lovom na vještice"... Tzv. hollywoodska desetorica (scenaristi, redatelji i producenti) pred Komitetom za ispitivanje antiameričke djelatnosti odbija svjedočiti (pozivajući se na peti amandman) o svojim političkim uvjerenjima i kontaktima. Zbog takvog stava John Howard Lawson, Alvah Bessie, Lester Cole, Ring Lardner jr., Albert Maltz, Samuel Ornitz, Dalton Trumbo, Herbert Biberman, Edward Dmytryk i Adrian Scott bili su osuđeni na kaznu zatvora, a po izlasku našli su se na tzv. crnoj listi imajući poteškoća oko pronalaženja posla (neki su pak godinama djelovali morajući raditi pod pseudonimom)...

1947. Osnovan glasoviti Actor's Studio Lee Strasberga...

1949. FBI objavljuje listu navodnih sljedbenika komunističke partije (među njima su imena Charlie Chaplina, Orsona Wellesa, Franka Sinatre, Gregory Pecka...)

1950. Utemeljena montažerska nagrada ACE Eddie Awards...

1952. U New Yorku otvorena Cinerama, prvo kino sa stereo sustavom...

1953. Prikazan prvi film u tzv. cinemascopu ("The Robe" Henryja Kostera)...

1953. Prvi radio prijenos Oscara...

1955. Po prvi put pojavljuje se potpis misterioznog redatelja Alana Smitheea, pseudonim koji se kasnije koristio mnogo puta kada bi se autori (najčešće redatelji, ali i scenaristi, snimatelji, glumci, producenti, montažeri...) odrekli svog rada. Smithee je režirao je skoro 50 filmova, a prvi film s tim potpisom bila je kratka TV drama "The Indiscreet Mrs. Jarvis". Pravi procvat odricanja kreće koncem šezdesetih (filmova su se odricali Don Siegel, Dennis Hopper, Stuart Rosenberg, John Frankenheimer, Ivan Passer, Arthur Hiller i dr.)...

1955. U blizini Los Angelesa svečano otvoren Disneyland (1971. otvoren drugi na Floridi)...

1956. Bog je napokon stvorio ženu (Brigitte Bardot) kojoj nikad nije trebao hollywoodski iskorak da bi bila slavna i obožavana...

1960. S jedanaest osvojenih Oscara "Ben Hur" postaje apsolutni rekorder...

1960. Inaguiran Hollywood Walk of Fame, a prvu zvijezdu na pločniku, 6801 Hollywood Blvd., dobiva Joanne Woodward...

1965. Sony predstavlja prvi video rekorder...

1965. Engleski konstruktor Ray M. Dolby pronalazi novi tehnički sustav za snimanje i reprodukciju zvuka...

1966. Svečanost Oscara po prvi put prenosi televizija...

1967. Osnovan AFI (American Film Institute) s ciljem da postane agencija nacionalnog središta za napredak, ali i za očuvanje filmske umjetnosti. Od 1973. dodjeljuje nagradu za životno djelo, a od 2002. dodjeljuje nagrade u nizu kategorija  po uzoru na poznatiji Oscar...

1968. Jedini put oscar dodijeljen ravnopravno, za najbolju žensku ulogu: Barbra Streisand (Funny Girl) i Katharine Hepburn (The Lion in Winter)...

1968. MPAA (Motion Picture Association of America), američka filmska udruga koja zastupa interese majora, na filmove počinje stavljati upozorenja, točnije određivati dobne granice gledanosti (postoji i međunarodni ogranak, MPA, koji zastupa interese major studija izvan SAD-a)...

1970. Kanadski inovatori predstavljaju gigantski IMAX projektor...

1971. George C. Scott odbija primiti Oscara (prvi čin takve vrste u povijesti) za "Pattona" jer je "dodjela Oscara trgovina ljudima koja ponižava glumačku profesiju..."

1972. "Fritz the Cat" prvi je crtić s X-certifikatom...

1972. Rame uz rame, s ostalim filmovima u redovitu kino distribuciju kreće "Duboko grlo", najuspješniji porno film svih vremena (zaradio je preko 40 milijuna dolara, a uloženo je tek 40 tisuća)...

1974. Utemeljena nagrada People's Choice Award, točnije izbor američke publike vezan uz najpopularnije događaje, filmove i osobe sedme umjetnosti u tekućoj godini...

1978. Frakcija nekolicine vlasnika United Artista osniva tvrtku Orion...

1980. Organiziran prvi American Film Market, najveći filmski sajam na svijetu...

1980. Malo poznati glumac Ronald Reagan postaje 40. predsjednik SAD-a...

1980. Prvi put na čelu jedne major kompanije nalazi se žena: Sherry Lansing vodi Foxa...

1980. Završen najveći glumački štrajk u povijesti (trajao 15 mjeseci)...

1980. The Golden Raspberry Award Foundation osniva kontroverznu, no isto tako simpatičnu i sve popularniju nagradu, niti malo ugodnu filmske stvaraocima (bira se najgori film, autori, glumci i dr... Riječ je o Zlatnoj malini koja se tradicionalno dodjeljuje dan uoči Oscara...

1981. Nakon financijskog sloma (uvjetovanog propašću "Vrata raja / Heaven's Gate") United Artist kupuje MGM...

1981. Robert Redford osniva neprofitabilni Sundance Insitute koji sponzorira istoimeni filmski festival i pomaže nezavisnu produkciju...

1982. Realiziran "Tron", najveći projekt kompjutorske animacije koja se sustavno razvija još od početka šezdesetih...

1983. Ekspanzija videa: te godine je u SAD-a prodano 4,1 milijuna video recordera, a 1984. već 7 milijuna (i 20 milijuna kaseta – godinu kasnije na tržištu je moguće kupiti preko 5000 filmova)...

1983. Uspjeh "Flashdancea" rezultirao je i nečim sasvim drugim: tijelo koje smo vidjeli u scenama plesa nije pripadalo Jennifer Beals nego dublerki Marini Jahan (sličan skandal se dogodilo i "Zgodnoj ženi / Pretty Woman" Juliji Roberts jer je zbog što privlačnijeg plakata njena glava namontirana na tijelo stanovite Shelley Michelle čije je tijelo korišteno i u filmu). Pokrenut je proces priznanja njihovog (dublerskog) rada i upisivanja na završnu filmsku špicu, u čemu se nekoliko godina kasnije i uspjelo. Tzv. dubleri su dobili punopravni status filmske ekipe...

1984. George Lucas povlači se na Skywalker ranč gdje radi na razvoju suvremenih tehnologija: osnivanje i kreacije ILM-a označilo je prekretnicu u razvoju filmskih specijalnih efekata. Svaki iole komercijalniji film novog doba upravo najviše duguje Lucasu i njegovoj stvaralačkoj ekipi...

1984. Utemeljena protivteža oscarima, tzv. Independent Spirit Awards kojom se nagrađuju najbolja nezavisna ostvarenja...

1985. Umire Rock Hudson, prva velika hollywoodska zvijezda žrtva AIDS-a, glumac koji je nekoliko tjedana ranije otkrio svoje seksualne sklonosti te time upozorio na kugu 20. stoljeća. Filmovi gay tematike sve manje su tabu, a broj javnih osoba (sedme umjetnosti) koje se deklariraju homoseksualcima veći je iz dana u dan...

1986. Sylvester Stallone postaje prvi glumac u povijesti s honorarom od 10 milijuna dolara...

1986. 1. konferencija anti piratskih organizacija iz tridesetak zemalja Evrope, Bliskog istoka i jednog dijela Evrope...

1987. Pojavljuje se prvi broj Premiera, jednog od najutjecajnijih filmskih magazina na svijetu (osnivač je Susan Lyne) koji se danas tiska u 600.000 primjeraka: Evropa odgovara britanskim Empireom...

1990. Spajanjem novinskog Timea i filmskog Warnera nastaje Time Warner Inc. najveći svjetski medijski koncern...

1990. Indija ostvaruje nedostižni rekord: te godine snimljeno je 948 filmova...

1992. Hollywood (ne)spremno dočekao novi trend: black pack progovara žestoko (John Singleton, Boaz Yakin, Carl Franklin, braća Hughues, Mario van Peebless...)...

1993. Hollywood je šokiran: droga je i prije uzimala danak, ali smrt Rivera Phoenixa, talentiranog glumca koji je propagirao zdrav život i vegetarijansku ishranu, šokirala je svih. Nađen je mrtav ispred Johnny Deppovog kluba Viper...

1994. Ono što su Sex Pistolsi bili za glazbu, za Hollywood je Tarantinov "Pakleni šund": osvajač Cannesa ipak nije naišao na naklonost konzervativne Akademije...

1994. Američka glumačka udruga, SAG (Screen Actors Guild), po prvi put dodjeljuje nagrade...

1997. Australska kompanija Village Roadshow, nakon pozitivnih domaćih i američkih iskustava, kreće u Evropi s izgradnjom multiplexa (kino s više od dvije a manje od 16 dvorana - nasuprot njega stoji megaplex, kino s više od 16 dvorana)...

1997. Anti-pušačka histerija zadaje udarac i Hollywoodu jer se mnogi veliki (duhanski) sponzori moraju povući iz financiranja...

1997. Deset vodećih elektroničkih kompanija postiže sporazum o osnovnim standardima za proizvodnju i distribuciju DVD-a...

1997. U studenom u redovitu distribuciju kreće "Titanic", najkomercijalniji film svih vremena sa svjetskom kino-zaradom od 1,8 milijardi dolara (par mjeseci kasnije izjednačava "Ben Hurov" rekord od 11 osvojenih oscara)...

1997. Vraćanje Hong Konga Kinezima odražava se i na Holywood u kojem utočište nalazi sve već broj kosookih redatelja i glumaca (John Woo, Ringo Lam, Jackie Chan, Jet Li, Chow Yun Fat...)...

1998. Prvi Hollywood Black Film Festival...

2001. Utemeljena kaskaderska nagrada Taurus...

2001. Hollywoodu prijeti novi štrajk: WGA, američka scenaristička udruga, čvrsta je u svojim zahtjevima za većim dijelom tržišnog kolača i većim priznavanjem autorstva za svoje članove. Također, veći dio prihoda zahtijeva i glumačka udruga SAG. Filmaška "radna snaga" traži veći udio prihoda od "sekundarne prodaje" filmova (prikazivanje izvan SAD i na TV, prodaja i iznajmljivanje VHS kazeta i DVD-ova)...

2002. Osnovan AOL Time Warner, najveći medijski koncern na svijetu, nastao spajanjem American OnLinea i Time Warnera...

2002. Dodjela Oscara se prebacila u Kodak Theatre...

2002. Po prvi put u povijesti najveće glumačke nagrade otišle u ruke afro-amerikancima: Denzel Washington (Dan obuke / Training Day) i Halle Berry (Monster's Ball)...

2003. Hollywood prekida još jednu tradiciju: oscarovska svečanost prebacuje se iz ožujka u veljaču!

« povratak Vlado Ercegović
© 2003 popcorn.hr