VijestiNajaveRecenzijeSound Of VisionKolumneSpecialForumImpressumSearchFAQ
infobox: USUSRET 76. OSCARU!

KOMENTARI:

Još nema komentara na ovaj tekst

Trenutno niste ulogirani pa ne možete ni dodavati komentare
« povratak
Special: USUSRET 76. OSCARU!

Special: USUSRET 76. OSCARU! USUSRET 76. OSCARU!
(24.01.2004.)

Statuica savršeno pristaje filmskom businessu: snažno, atletski građeno tijelo koje drži blistavi mač, s odrezanom polovicom glave – onom koja sadrži mozak! (scenaristica Frances Marion, dvostruka dobitnica Oscara: 1930. "The Big House", 1931. "The Champ")
osc

osc1

Figurica Oscara je predmet časti individualnog karaktera kojim će se njegovi dobitnici ponositi... (Cedric Gibbons, autor pozlaćene statue)

 

Pa mora biti nešto u njemu kad se održao toliko godina: možda je zdravo imati ga u ruci! (Katharine Hepburn)

 

Pretpostavljam da nikome u stvari nije potreban, ali vjerujte mi, baš ga je dobro imati! (Grace Kelly, dobitnica 1954. Country Girl)

 

Želim se zahvaliti svima onima koji nas strpljivo gledaju kako večeras sami sebi čestitamo... (Warren Beatty, 1981.)

Američka Akademija filmskih znanosti i umjetnosti - AMPAS (Academy of Motion Pictures Arts and Sciences), odgovorna za dodjelu Oscara, pokrenula je pretprošle godine parnicu za dobivanje isključivog prava na dizajn omiljenog zlatnog kipića. Sudskim postupkom Akademija je željela postići da se nasljednici kipara Georgea Stanleyja odreknu bilo kakva prava na dizajn Oscara. Ovaj je potez Akademija poduzela nakon što je od Richarda Eddyja, sina Stanleyjeve udovice, primila dopis kojim on polaže pravo na autorstvo i intelektualno vlasništvo Oscara u nekoliko država.

Od godine 1928., kad je George Stanley stvorio Oscara, to je najpoželjnija nagrada u filmskom svijetu. Richard Eddy tvrdi da je zakoniti vlasnik dizajna nagrade u SAD-u, V. Britaniji i državama Commonwealtha i izjavljuje da u Britaniji Akademija krši njegova prava na intelektualno vlasništvo. Akademija je objavila da je sudski postupak pokrenut kako bi se Eddyja spriječilo da polaže daljnja prava na Oscara. "Akademija smatra da bi Eddy mogao pokušati tražiti svoja prava i u SAD-u", objavila je Akademija u sudskoj tužbi, u kojoj zahtijeva od suda da opovrgne autorska prava Richarda Eddyja u SAD-u. Akademija je Stanleyja izabrala između nekoliko dizajnera ubrzo nakon svojeg osnivanja 1927. godine i tvrdi da Stanley "nikad nije opovrgavao Akademijino autorsko vlasništvo nad kipićem Oscara".

Kip prikazuje viteza koji stoji na roli filma, a nastao je kako bi nagrađivao postignuća i poticao visoke standarde u filmskom stvaralaštvu. Visok je 34,29 cm i izrađen od pozlaćenog britanija, legure slične kositru. Čikaška tvrtka "RS Owens and Company" izrađuje ih od 1982., a Akademija je Oscara 1941. registrirala kao umjetničko djelo.

 

Osnivanje AMPAS-a (Academy of Motion Pictures Arts and Sciences), američke Akademije filmskih umjetnosti i znanosti koja već 75. godina dodjeljuje Oscara, poklopilo se s krajem ere nijemog filma i pojave zvučnog. Ideja je potekla od producenta Louisa B. Meyera koji je želio dati dignitet profesiji jer je tijekom dvadesetih godina filmska umjetnost bila ozloglašena zbog pogubnog utjecaja na američki moral i ideale. Na svojoj osnivačkoj sjednici 4. svibnja 1927. godine 36 članova Akademije odredilo je ciljeve i zadatke novoustoličene organizacije, a porijeklo samog imena Oscar nikad nije precizno utvrđeno. Prema nekim izvorima smislila ga je bibliotekarka Akademije Margaret Herrick (isti je moj ujak Oscar Pierce!), a po drugima prvi suprug Bette Davis, Harmon Oscar Nelson jr. Figurica tek 1935. godine dobiva ime Oscar, a prvi je nagradu tim imenom nazvao novinar Sidney Skolsky. Kipić, visok 34 cm i težak 3,6 kg, osmislio je MGM-ov scenograf Cedric Gibbons a izradio kipar George Stanley. U početku je bio izrađen od mramora, a od 1945. od (pozlaćenog) metala. Ideja o metalnoj statui začeta je koncem tridesetih, ali tijekom 2. svjetskog rata metal je bio potrebniji vojnoj nego li filmskoj industriji. Tijekom svih ovih godina, posebno u počecima, mijenjali su se termini dodjele, broj kategorija, način izbora, brojnost članova (dobitnici automatski postaju članovi Akademije) i glasačka mašinerija, da bi se (prema današnjim kriterijima) sve ustalilo 50-tih godina. Samo u dvije kategorije – najbolji film i najbolji strani film – glasaju svi članovi akademije, dok u određenim kategorijama izbor vrši sama struka (glumci glumcima, montažeri montažerima, snimatelji snimateljima...). Na prvoj ceremoniji bilo je prisutno 250 uzvanika, nagrada je još uvijek bila bezimena a cijela svečanost trajala je nešto više od 4 minute. U početku je dodjela Oscara bila lokalnog značaja i prenosile su ga samo radio stanice s područja Los Angelesa, prvi TV prijenos bio je 1953. (u boji 1966.), dok je danas taj događaj jedan od najvećih (ne samo) američkih TV spektakla.

* samo su tri filma u povijesti osvojila tzv. Big Five (film, režija, scenarij, glavni glumac i glumica): "Dogodilo se jedne noći" (1934), "Let iznad kukavičjeg gnijezda" (1975) i "Kad jaganjci utihnu" (1991.)

* samo su tri osobe u povijesti imale nominaciju kao najbolji glumac, redatelj i scenarist: Orson Welles (1941. Citizen Kane), Woody Allen (1977. Annie Hall), Warren Beatty (1978. Heaven Can Wait, 1981. Reds)

* prvi vlasnik kipića postao je Emil Jannings (najbolji glumac i to sa dvije uloge, "The Last Command" i "The Way of All Flesh")

* prvi film u boji koji je osvojio Oscara kao najbolji: "Prohujalo s vihorom" (1939)

* prvi nijemi film dobitnik Oscara: "Wings" (1927/28)

* prvi zvučni film dobitnik Oscara: "Broadway Melody" (1928/29)

* prvi izvođač (ica) koji je dobio Oscara za glavnu i sporednu ulogu: Helen Hayes (1931. "The Sin of Madelon Claudet" i 1970."Airport")

* prvi ne-hollywoodski film dobitnik Oscara: "The Private Life of Henry VIII" (1932-33)

* prvi afro-amerikanac dobitnik Oscara: Hattie Mcdaniel (1939. Prohujalo s vihorom). Kasnije su Oscara dobili Sidney Poitier (1963. Lilies on the Field),  Denzel Washington (1989. Glory), Whoppie Goldberg (1990. The Ghost) i Cuba Godding jr. (1996. Jerry Maguire). 1947. James Baskett je dobio specijalnog Oscara. I prije dvije godine trio: Sidney Poitier za životno djelo, te Halle Berry za glavnu žensku ulogu (Monster's Ball) i Denzel Washington za glavnu mušku ulogu (Training Day). 1991. John Singleton postaje najmlađi (23) nominirani redatelj (Boyz N the Hood) i prvi nominirani afro-amerikanac u toj kategoriji. Dosadašnje nagrade govore kako je samo 3 % odlazilo u ruke drugim rasama, te 6 % ženama. Što bi se reklo: akademičari nisu ni šovinisti ni rasisti, ali nisu ni slijepi ni daltonisti!

* prvi (i jedini) slijepi dobitnik Oscara: Stevie Wonder (autor najbolje pjesme 1984. "I Just Called to Say I Love You" iz filma  "Žena u crvenom / The Woman in Red" )

* Marle Matlin je prva gluhonijema glumica dobitnica oscara (istovremeno i najmlađa - 21 - dobitnica glavnog ženskog oscara): 1986. "Children of a Lesser God". Redateljica ovog filma, Rainda Haines, prva je nominirana redateljica u povijesti.

* Najstarija dobitnica oscara: 1989. Jessica Tandy (80) za "Driving Miss Daisy" (dvije godine kasnije je i najstarija nominirana, za "Fried Green Tomatoes… At the Whistle Stop Cafee"), a najmlađa 1973. Tatum O'Neal (10) za "Paper Moon"...

* prvi strani glumac (za ulogu u stranom filmu) dobitnik Oscara: Sophia Loren (1961. La Ciocara)

* prvi strani film nominiran u kategoriji najboljeg filma: 1938. "La Grande Illusion" Jeana Renoira

* jedini dobitnik Oscara za tumačenje osobe suprotnog spola: Linda Hunt za ulogu Billy Kwana (1983. The Year of Living Dangerously)

* jedini put kada je oscar dodijeljen ravnopravno, 1968. za najbolju žensku ulogu: Barbra Streisand (Funny Girl) i Katharine Hepburn (The Lion in Winter). Katharine Hepburn ima i najviše (4) glumačkih oscara, a Jack Nicholson najviše (14) glumačkih nominacija, dok je kod redatelja kipić najviše puta (4) odlazio u ruke Johna Forda. Najviše redateljskih nominacija imao je William Wyler (12)

* jedini Nobelovac, dobitnik Oscara je Bernard Shaw 1938.: ko-scenarist filma "Pygmalion" bio je uvrijeđen nakon dobivanja nagrade jer je on "svjetski poznat autor, a nagrada takve vrste je uvreda..."

* tvrtka Price Waterhouse prvi put je zbog tajnosti nagrada i uvedenih zapečaćenih omotnica angažirana 1940. i do dan danas obavlja taj posao...

* od 1943. i sporedni glumci dobivaju kipić (do tada su dobivali plakete)

* dugo vremena nije se ograničavao broj nominacija, pa je tako najveći broj nominiranih u jednoj kategoriji zabilježen 1945. za glazbu: čak 21 film (skladatelj)!

* 1947. uvedena kategorija stranog filma, točnije filma s neengleskog govornog područja: prvi dobitnik je talijanski "Sciuscia", ali tek devet godina kasnije ova kategorija dobiva punopravno «članstvo» (najviše uspjeha imali su Francuzi, a slijede Talijani)...

* prvi put oscar za najbolji film nije dodijeljen američkom filmu: The winner is... "Hamlet"!

* najviše oscara u povijesti osvojio je Walt Disney (32), dok su najviše puta nominirani kompozitori Alfred Newman i John Williams: po 45 puta!. Među filmovima rekorderi su "Ben Hur" (1959) i "Titanic" (1997) s 11 osvojenih kipića, a najviše nominacija imali su "All About Eve" (1950) i "Titanic" (1997): po 14!

* najnagrađivanija obitelj u povijesti Oscara su Hustonovi: Walter Huston (1948.), John Huston (1948) i Anjelica Huston (1985.)

* prvi koji je odbio primiti oscara: George C. Scott 1970. za "Pattona" (s prezirom je gledao na ovu svečanost tvrdeći kako je "dodjela Oscara trgovina ljudima koja ponižava glumačku profesiju..."). Dvije godine kasnije to ponavlja Marlon Brando koji za nagrađenu ulogu u Kumu na svečanost šalje stanovitu Indijanku Sacheen Malo Pero (a bila je riječ o glumici Mariji Cruz) protestirajući na taj način zbog tretmana Indijanaca u američkom društvu...

* prvi glazbenik koji je dobio oscara za svoju filmsku (a ne skladateljsku) ulogu: Barbra Streisand (1968. Funny Girl)

* prvi posthumno nominirani glumac u povijesti: Jeanne Eagles (1928/29. The Letter)

* prvi dvaput posthumno nominirani glumac u povijesti: James Dean (1955. East of Eden i 1956. The Giant)

* prvi posthumno nagrađeni glumac u povijesti: Peter Finch (1976. (Network)

* jedini nastavak (drugi dio) koji je osvojio Oscara: 1974. The Godfather, Part II

* tri oscarovca koji nisu originalni filmovi, već tzv. remake: 1958. "Gigi", 1959. "Ben Hur" i 1968. "Oliver!"

* 1980. The Golden Raspberry Award Foundation osniva kontroverznu, no isto tako simpatičnu i sve popularniju nagradu, niti malo ugodnu filmske stvaraocima (bira se najgori film, autori, glumci i dr... Riječ je o Zlatnoj malini koja se tradicionalno dodjeljuje dan uoči Oscara...

* 1984. Utemeljena protivteža oscarima, tzv. Independent Spirit Awards kojom se nagrađuju najbolja nezavisna ostvarenja...

* 1991. među nominacijama za najbolji film po prvi put jedan crtić: "Ljepotica i zvijer"!

* 2002. Dodjela Oscara se prebacila u Kodak Theatre...

* 2003. Hollywood prekida još jednu tradiciju: oscarovska svečanost prebacuje se iz ožujka u veljaču!

 

HRVATI I OSCAR

Premda su posljednjih mjesec-dva novine pune hrvatskih oscarovaca (!?), jer se po običaju volimo kititi tuđim perjem kad nam to odgovara, lijepa naša nema nikakve veze s Ničijom zemljom osim što su igrom slučaja i izborom redatelja u njemu nastupili neki hrvatski glumci. Kada bi se po istom kriteriju ponašali Englezi i Talijani (koji su prečesto gosti u američkim produkcijama) onda Amerima ne bi ostao skoro niti jedan kipić. Kad to stavimo sa strane, stvari stoje ovako: 1958. godine među nominiranima u kategoriji stranog filma našla se "Cesta duga godinu dana" (talijanskog redatelja Giuseppe DeSantisa), 1960. to ponavlja "Deveti krug" (Slovenca France Štiglica), 1961. Dušan Vukotić za kratkometražni crtani film "Surogat" osvaja Oscara, 1963. Vukotić je među nominiranima za "Igru", kao, 1973. Nedjeljko Dragić za "Tup Tup" a 1979. i Zlatko Grgić (zajedno s Bobom Goldfreyem autor je kratkometražnog animiranog filma "Lutka snova" snimljenog u britansko-hrvatskoj koprodukciji). Branko Lustig odavno ne živi u Hrvatskoj, ali spomenimo i njegova dva producentska oscara: "Schindlerova lista" i "Gladijator".

 

Osim Oscara, diljem svijeta, najviše u Americi, razne udruge proglašavaju najbolje, i to skoro u pravilu uoči Oscara. Ako želite sve "prelistati", evo male pomoći:

AFI-American Film Institute
BAFTA-British Academy of Film and Television
BFC-Boston Film Critics
BFCA-Broadcast Film Critics Association
CFC-Chicago Film Critics
DFWFC-Dallas Fort Worth Film Critics
EFA-European Film Awards
FFC-Florida Film Critics
GGD/C-Golden Globes
GSD/C-Golden Satellite
HFF-Hollywood Film Festival
INOCA-International Online Cinema Awards
ISA-Independent Spirit Awards
KCFC-Kansas City Film Critics
LAFCA-Los Angeles Film Critics Association
LFC-London Film Critics
LVFC-Las Vegas Film Critics
NBR-National Board of Review
NSFC-National Society of Film Critics
NYFC-New York Film Critics
NYFCO-New York Film Critics Online
OFC-Online Film Critics
PGA-Producers Guild Award
SAG-Screen Actors Quild (EnsEmble Award)
SFFC-San Francisco Film Critics
SthFC-Southern Film Critics
WDCFC-Washington DC Film Critics
WGA-Writers Guild Awards

 

 

« povratak Vlado Ercegović
© 2003 popcorn.hr